Artikli Komentari

GN Official Website » Istočno od raja, Srbija » Korupcija, oblik moralnog izopačenja

Korupcija, oblik moralnog izopačenja

Korupcija, kao oblik moralnog izopačavanja u jednom društvu, predstavlja izuzetno složenu i slojevitu pojavu. Tesno i uzajamno povezana sa politikom, ona u svim društvima ima neslućenu razornu moć. To se naročito pokazuje u sredinama gde je siromaštvo u dugim vremenskim razdobljima držalo u stegama pohlepnost za materijalnim dobrima.

Izvor: Facebook, Lingva – Kraljevo

Korupcija, Srbija (foto:www.avii13.wordpress.com)

Najniži indeks korupcije: Srbija u grupi sa Senegalom, Panamom i Madagaskarom

Pojam korupcije najčešće se vezuje za kazneni progon i odredbe kaznenih zakona. U te svrhe ona se određuje kao pojava podmitljivosti – primanja mita. Međutim, pravo značenje je kud i kamo šire. Reč je o promeni iz zdravog stanja u nezdravo, zagađeno, trulo, izopačeno od uobičajenog.

Dr Arias Sančez: Prema rečima bivšeg predsednika Kostarike (1986-1990), dobitnika Nobelove nagrade za mir (1987.), dr Arias Sančeza, osnivača Transparency International: ‘Korupcija će uvek cvetati u tmini totalitarizma, autoritarizma i diktature – režima koji koncentrišu vlast u rukama malog broja ljudi. Apsolutizam i diktatura, po definiciji, imaju mnogo manje potreba za etičnošću nego što ih ima demokratija’.

Ovim se, međutim, ne tvrdi da je demokratija imuna na korupciju. Nacija koja izraste iz represivnog sistema ne mora biti svesna širine korupcije u prošlim režimima, u kojima nije bilo dozvoljeno istraživanje i obaveštavanje putem sredstava javnog informisanja. U isto vreme, ta nova demokratija može da bude pomračena skandalima koje obelodanjuje slobodna štampa. Nedostatak transparentnosti u nedemokratskim režimima stvorio je kod građana pogrešan utisak da je demokratija u svojoj biti podložna korupciji. Političke vođe suočene su sa odgovornošću da objasne i isprave ovaj pogrešan utisak. Demokratiju mora da odlikuje transparentnost i posvećenost transparentnosti.

Najdelotvorniji čuvari transparentnosti, ipak, moraju biti sami građani, organizovani u tom cilju. Gradjanske organizacije moraju da razvijaju svest i da se žestoko zalažu za transparentnost unutar državnih granica i izvan njih. Ukoliko narod ne radi na očuvanju svoje demokratije, ukoliko mu nedostaje građanska vrlina i odgovorna vlada, tada demokratija svakako pada kao plen korumpiranih grabljivaca.

Političke partije, tradicionalna uporišta demokratskog sistema, uzdrmane su lošom reputacijom, a sve ih više osuđuju i građani koji se udaljuju od procesa donošenja odluka. Pošto građani gube poverenje u političke partije, demokratija, na Balkanu, rizikuje da postane ambivalentna i nemoćna formalnost.

Svako građansko pravo, iako garantovano zakonom, mogu da prekrše nestručne i korumpirane vođe, što se i dešava u balkanskim državama.

Iz navedenog, jasno je da problem korupcije, kad se govori o razvoju društva, oporavku industrije i većem standardu, nezavisnosti policije i sudstva, transparentnoj i odgovornoj vlasti, i u srpskom društvu predstavlja najveći problem. Međutim, iako je ovaj problem uočljiv na svakom koraku, nije jasno zašto se jako malo pažnje posvećuje ovom problemu!? Nedostatak pravih akcija sa iskrenom željom za smanjenje korupcije jedan je od glavnih uzroka ogromne razmere ovog problema u balkanskim društvima.

Prema podacima Transparency International-a, (septembar/rujan 2008.) na kojoj je 180 zemalja rangirano po indeksu korupcije, 70 odsto zemalja ima indeks ispod granice prihvatljivosti. Index korupcije se kreće u opsegu od 1-10, i obrnuto je proporcionalan stepenu korumpiranosti, sto znači da je prisutnost korupcije u drustvu gde je index 10 zanemarljiva, dok je u zemljama gde je index 1, korupcija prisutna u svim segmentima društva.

Srbija na dnu: Najviši indeks korupcije ima Slovenija 6,7; kao i Hrvatska (4,4), dok se Srbija, BiH, Albanija nalaze u grupi sa Senegalom, Panamom, i Madagaskarom. Kosovo nije obuhvaćeno analizom, ali je pretpostavka da je index korupcije još niži od Srbije, BiH, Albanije. Najmanji stepen korupcije imaju, Danska, Novi Zeland, Švedska, Singapur i Finska (index korupcije je u opsegu od 9,0-9,3).

Na ovoj listi, Srbija se nalazi na 85. mestu. Upoređujući ove rezultate sa prethodnim istraživanjem, čiji su rezultati ‘biblija’ za investitore, 2000. godine, na listi u kojoj je bilo obuhvaćeno 90 zemalja, Srbija i Crna Gora (SRJ) se nalazila na 89. mestu. Vrednost indeksa korupcije u 2000. bio je 1,3; decembra 2003. je iznosio 2,3. Komparativna analiza podataka iz 2000. i septembra/rujna 2008 (index korupcije 3,4), ukazuje na cinjenicu da je korupcija u Srbiji smanjena u odnosu na vreme Miloševićeve vladavine, ali je, nažalost, i dalje izuzetno velika. Ostvaren je pozitivan pomak, ali je startna osnova (iz 2000) jako niska, jer se smatra da je indeks 5 neka dozvoljena granica, a da zemlje koje imaju indeks ispod 5 imaju izražene društvene probleme.

Činjenica je i da opasniji oblici korupcije, gde su direktno umešani političari, često ostaju neprimećeni: Recimo, ako imate politiku uvučenu u pravosuđe, u policiju, onda pripadnici jedne političke partije ne gone druge pripadnike te iste politicke opcije, jer iza toga najčešće stoji neki materijalni interes, i to je jedan od najčešćih visokih oblika korupcije.

Imajući u vidu ove činjenice, neminovno je da inicijativu u borbi protiv korupcije, pošto su političari neefikasni, korumpirani, treba da preuzmu građani/ke. Nažalost, živeci godinama na prostoru gde nisu poštovane ni minimalne demokratske norme i standardi, gde su bujali ratovi, običan gradjanin/ka je izgubio kriterijum “normalnosti” i smernice u normalnim društvenim tokovima. Korupcija nija uzela maha samo u vrhu države, vec je pustila korene svuda, od dna do vrha. Običan gradjanin/ka korupciju ne posmatra kao negativnu pojavu koju treba iskoreniti, ona je za njega postala lakši, a nekad i jedini način da dodje do željenog cilja.

Korupcija kao način preživljavanja: Korumpiranost u svim sferama je nešto što je na Balkanu zapravo očekivano, logično, normalno, čemu se niko ne čudi, što izaziva više zavist nego indignaciju. Većina ljudi vidi korupciju kao način preživljavanja, a da toga uopšte nisu ni svesni. To je i ono što umnogome otežava rešavanje problema i u našem okruženju čini borbu protiv korupcije težom i ozbiljnijom.

Očigledno je da gradjani/ke nisu svesni da su oni sami deo celokupnog problema i da borba počinje “odozdo”, da bi na kraju stigla i na sam vrh. Manipulacije kojima korumpirani političari pokušavaju da obmanu gradjane/ke, tzv. „akcije o borbi protiv korupcije“, populističke fraze, obećanja…predstavljaju zamajavanje naroda. Moramo shvatiti da problem korupcije ne žele rešiti korumpirani političari.

Da bi se zagađena, izopačena društva vratila u zdrava, civilizacijski uobičajena, neophodno je aktivno angažovanje svakog svesnog gradjanina/ke.

 

Najgledaniji video

Kim Kardašijan u akciji (18+)

© 2010, GN Official Website. All rights reserved.

Sadržaj iz: Istočno od raja, Srbija · Tagovi: , , , , , ,

2 Komentara "Korupcija, oblik moralnog izopačenja"

  1. Odličan tekst, bravo za autora ;D

  2. JJoe says:

    Malo suočavanja sa činjenicama o korupciji uvek je dobrodošlo.

Pošaljite komentar