<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; Atina</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/atina/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Fri, 18 May 2012 12:42:26 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>PELOPONESKI RAT (3): Neizbežnost i senka budućnosti</title>
		<link>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-3-neizbeznost-i-senka-buducnosti/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=peloponeski-rat-3-neizbeznost-i-senka-buducnosti</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-3-neizbeznost-i-senka-buducnosti/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 30 Mar 2012 23:05:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Antička Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[antički ratovi]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[Delski savez]]></category>
		<category><![CDATA[Donald Kejgan]]></category>
		<category><![CDATA[Drugi Peloponeski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Džozef Naj]]></category>
		<category><![CDATA[Eginitija]]></category>
		<category><![CDATA[Epidamn]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Heloti]]></category>
		<category><![CDATA[Hladni rat]]></category>
		<category><![CDATA[Korint]]></category>
		<category><![CDATA[Korkira]]></category>
		<category><![CDATA[Megara]]></category>
		<category><![CDATA[Peloponeski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Peloponez]]></category>
		<category><![CDATA[Perikle]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[Potideja]]></category>
		<category><![CDATA[realizam]]></category>
		<category><![CDATA[Robert Ekselrod]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Sparta]]></category>
		<category><![CDATA[SSSR]]></category>
		<category><![CDATA[Tukidid]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=11764</guid>
		<description><![CDATA[Tukidid je otac realizma, teorije koju većina ljudi koristi kada razmišlja o međunarodnoj politici čak i kada ne znaju da koriste teoriju. Teorije su nezamenljiva oruđa koja koristimo da organizujemo činjenice. Mnogi današnji državnici i kolumnisti koriste realističke teorije čak iako nisu ni čuli za Tukidida. Tukidid, pripadnik atinske elite koji je živeo u vreme zlatnog doba Atine, i sam je učestvovao u nekim od događaja koji su opisani u njegovoj Istoriji peloponeskog rata. Robert Gilpin, teoretičar realizma, tvrdi da “pošteno govoreći, neko mora da istraži da li ili ne studenti međunarodnih odnosa koji žive u XX veku, znaju bilo šta što Tukidid i njegovi zemljaci iz vremena petog veka pre Hristovog rođenja, nisu znali o ponašanju država.” Dajući sam odgovor na ovo pitanje, on kaže da: “u poslednjoj instanci međunarodna politika još uvek može da bude okarakterisana na način kako je to bio učinio Tukidid..” O Gilpinovom predlogu se ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-3-neizbeznost-i-senka-buducnosti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>PELOPONESKI RAT (2): Uzroci i teorije</title>
		<link>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-2-uzroci-i-teorije/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=peloponeski-rat-2-uzroci-i-teorije</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-2-uzroci-i-teorije/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 25 Mar 2012 23:04:38 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Antička Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[antički ratovi]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[Džozef Naj]]></category>
		<category><![CDATA[Epidamn]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Korint]]></category>
		<category><![CDATA[Korkira]]></category>
		<category><![CDATA[Peloponeski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Peloponez]]></category>
		<category><![CDATA[Perikle]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[realizam]]></category>
		<category><![CDATA[Robert Gilpin]]></category>
		<category><![CDATA[Sparta]]></category>
		<category><![CDATA[Tukidid]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=11762</guid>
		<description><![CDATA[Tukidid je otac realizma, teorije koju većina ljudi koristi kada razmišlja o međunarodnoj politici čak i kada ne znaju da koriste teoriju. Teorije su nezamenljiva oruđa koja koristimo da organizujemo činjenice. Mnogi današnji državnici i kolumnisti koriste realističke teorije čak iako nisu ni čuli za Tukidida. Tukidid, pripadnik atinske elite koji je živeo u vreme zlatnog doba Atine, i sam je učestvovao u nekim od događaja koji su opisani u njegovoj Istoriji peloponeskog rata. Robert Gilpin, teoretičar realizma, tvrdi da “pošteno govoreći, neko mora da istraži da li ili ne studenti međunarodnih odnosa koji žive u XX veku, znaju bilo šta što Tukidid i njegovi zemljaci iz vremena petog veka pre Hristovog rođenja, nisu znali o ponašanju država.” Dajući sam odgovor na ovo pitanje, on kaže da: “u poslednjoj instanci međunarodna politika još uvek može da bude okarakterisana na način kako je to bio učinio Tukidid..” O Gilpinovom predlogu se ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-2-uzroci-i-teorije/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>PELOPONESKI RAT (1): Kratka verzija dugačke priče</title>
		<link>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-1-kratka-verzija-dugacke-price/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=peloponeski-rat-1-kratka-verzija-dugacke-price</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-1-kratka-verzija-dugacke-price/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 21 Mar 2012 23:04:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Antička Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[antički ratovi]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[Delski savez]]></category>
		<category><![CDATA[Džozef Naj]]></category>
		<category><![CDATA[Epidamn]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Korint]]></category>
		<category><![CDATA[Korkira]]></category>
		<category><![CDATA[Peloponeski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Peloponez]]></category>
		<category><![CDATA[Persija]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[Potideja]]></category>
		<category><![CDATA[realizam]]></category>
		<category><![CDATA[Robert Gilpin]]></category>
		<category><![CDATA[Sparta]]></category>
		<category><![CDATA[Tukidid]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=11759</guid>
		<description><![CDATA[Tukidid je otac realizma, teorije koju većina ljudi koristi kada razmišlja o međunarodnoj politici čak i kada ne znaju da koriste teoriju. Teorije su nezamenljiva oruđa koja koristimo da organizujemo činjenice. Mnogi današnji državnici i kolumnisti koriste realističke teorije čak iako nisu ni čuli za Tukidida. Tukidid, pripadnik atinske elite koji je živeo u vreme zlatnog doba Atine, i sam je učestvovao u nekim od događaja koji su opisani u njegovoj Istoriji peloponeskog rata. Robert Gilpin, teoretičar realizma, tvrdi da “pošteno govoreći, neko mora da istraži da li ili ne studenti međunarodnih odnosa koji žive u XX veku, znaju bilo šta što Tukidid i njegovi zemljaci iz vremena petog veka pre Hristovog rođenja, nisu znali o ponašanju država.” Dajući sam odgovor na ovo pitanje, on kaže da: “u poslednjoj instanci međunarodna politika još uvek može da bude okarakterisana na način kako je to bio učinio Tukidid..” O Gilpinovom predlogu se ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/peloponeski-rat-1-kratka-verzija-dugacke-price/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ulični neredi u Atini</title>
		<link>http://gorannecin.rs/ulicni-neredi-u-atini/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=ulicni-neredi-u-atini</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/ulicni-neredi-u-atini/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 16 Jun 2011 12:44:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[antivladine demonstracije]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[demonstracije]]></category>
		<category><![CDATA[demonstracije u Atini]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[nasilne demonstracije]]></category>
		<category><![CDATA[neredi]]></category>
		<category><![CDATA[ulični neredi u Atini]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27399</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Video: YouTube

 
httpvh://www.youtube.com/watch?v=c5YOMtEMsxw
httpvh://www.youtube.com/watch?v=gwcJFg8sxPw
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeDemonstranti u Atini zapalili policajca Neredi za Dvanaesti Praznik Dvanaesti i neredi u Severnoj Irskoj Kanelos, pas koji učestvuje u uličnim demonstracijama Grupa Turaka razjurila engleske huligane u Londonu Neredi u Birmingemu (video kolaž) Neredi u Londonu (video kolaž) Nemiri u Londonu, Bristolu, Birmingemu, Liverpulu... ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/ulicni-neredi-u-atini/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Većina država u regionu pozdravile akciju u kojoj je ubijen Bin Laden</title>
		<link>http://gorannecin.rs/vecina-drzava-u-regionu-pozdravile-akciju-u-kojoj-je-ubijen-bin-laden/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=vecina-drzava-u-regionu-pozdravile-akciju-u-kojoj-je-ubijen-bin-laden</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/vecina-drzava-u-regionu-pozdravile-akciju-u-kojoj-je-ubijen-bin-laden/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 03 May 2011 09:38:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Region]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Al Kaida]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[Borut Pahor]]></category>
		<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[Dmitris Drucas]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Igor Lukšić]]></category>
		<category><![CDATA[islamistički teroristi]]></category>
		<category><![CDATA[islamski ekstremizam]]></category>
		<category><![CDATA[Ivo Josipović]]></category>
		<category><![CDATA[Ljubljana]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Osama bin Laden]]></category>
		<category><![CDATA[Podgorica]]></category>
		<category><![CDATA[region]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Skoplje]]></category>
		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>
		<category><![CDATA[teroristi]]></category>
		<category><![CDATA[terorističke organizacije]]></category>
		<category><![CDATA[terorizam]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Karamarko]]></category>
		<category><![CDATA[ubijen Osama bin Laden]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25869</guid>
		<description><![CDATA[Ubistvo vođe teorističke organizacije Al Kaide Osame bin Ladena predstavlja veliki uspeh u međunarodnoj borbi protiv terorizma, ocenili su zvaničnici zemalja u regionu, dodajući da će nastaviti da doprinose naporima u suzbijanju terorističkih pretnji u svetu. Podgorica, Ljubljana, Atina, Skoplje, Zagreb&#8230;

Premijer Crne Gore Igor Lukšić izjavio je da je ubistvo lidera organizacije koja je godinama bila najveća pretnja svetu signal da se savremeno globalno društvo može nositi sa izazovima terorizma i da zločini ne mogu ostati nekažnjeni.
&#8220;Ipak, borba međunarodne zajednice protiv terorizma mora biti nastavljena, a Crna Gora će i dalje da daje svoj doprinos u borbi protiv globalnih pretnji i stvaranju uslova za bezbedniji, bolji i sigurniji svet&#8221;, rekao je Lukšić agenciji MINA.
Predsednik Hrvatske Ivo Josipović ocenio je danas da je smrt lidera Al Kaide Osame Bin Ladena velika pobeda u ratu protiv terorizma.
&#8220;Uspešna akcija specijalnih snaga SAD velika je pobeda u ratu protiv terorizma. Ovo je trenutak kada ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/vecina-drzava-u-regionu-pozdravile-akciju-u-kojoj-je-ubijen-bin-laden/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Demonstranti u Atini zapalili policajca</title>
		<link>http://gorannecin.rs/demonstranti-u-atini-zapalili-policajca/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=demonstranti-u-atini-zapalili-policajca</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/demonstranti-u-atini-zapalili-policajca/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 24 Feb 2011 13:50:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[demonstracije]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[nasilne demonstracije]]></category>
		<category><![CDATA[policija]]></category>
		<category><![CDATA[protesti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=23276</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Video: YouTube


http://www.youtube.com/watch?v=GthZEd35xwI

&#169; 2011 &#8211; 2012, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeGrupa Turaka razjurila engleske huligane u Londonu Neredi u Birmingemu (video kolaž) Neredi u Londonu (video kolaž) Nemiri u Londonu, Bristolu, Birmingemu, Liverpulu... Nemiri u Londonu Huligani u Londonu pretukli i opljačkali mladića Ulični nemiri u Londonu Ulični neredi u Atini ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/demonstranti-u-atini-zapalili-policajca/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Euklid</title>
		<link>http://gorannecin.rs/euklid/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=euklid</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/euklid/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 21 Feb 2011 16:45:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Naučnici koji su promenili svet]]></category>
		<category><![CDATA[Albert Ajnštajn]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandrija]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[Biblija]]></category>
		<category><![CDATA[Bliski istok]]></category>
		<category><![CDATA[Data]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[egipatski kraljevi]]></category>
		<category><![CDATA[Elementi]]></category>
		<category><![CDATA[Eudoks]]></category>
		<category><![CDATA[Euklid]]></category>
		<category><![CDATA[Euklidovi Elementi]]></category>
		<category><![CDATA[Fenomeni]]></category>
		<category><![CDATA[geometrija]]></category>
		<category><![CDATA[Geometrijska sinteza]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Janoš Boljai]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[kraljevi]]></category>
		<category><![CDATA[matematičari]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[Neeuklidski prostori]]></category>
		<category><![CDATA[O deljenju]]></category>
		<category><![CDATA[Optika]]></category>
		<category><![CDATA[Pitagora]]></category>
		<category><![CDATA[Platon]]></category>
		<category><![CDATA[Ptolomej Prvi Soter]]></category>
		<category><![CDATA[stari Grci]]></category>
		<category><![CDATA[Teteus]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=23029</guid>
		<description><![CDATA[Iako su nam nauci drevnih mislilaca dobro poznati, često su njihovo vreme i njihove životne biografije maglovite, što takođe važi i za Euklida (oko 330 &#8211; 260. p.n.e.). Premda je njegovo ime poznato svakom srednjoškolcu, o njegovom se životu ne zna gotovo ništa, ni gde je studirao, pa čak ni gde se rodio i umro. Euklid je prava svetska misterija!

Priča se da je egipatski kralj Ptolomej Prvi Soter upitao Euklida kako bi bilo moguće savladati geometriju nekim bržim putem od čitanja njegovih trinaest zaokruženih svesaka o toj temi, na šta mu je Euklid odgovorio poznatim rečima: &#8220;Za geometriju nema kraljevskog puta, Vaše Veličanstvo&#8221;. No Euklid nam je ostavio delo koje je doista jedan od najveličanstvenijih puteva u geometriju. I tom se delu klanjamo već više od dve hiljdae godina.
Euklidova ostavština dobro je poznata, pa ipak, videli smo, veći deo života velikog matematičara ostaje tajna. Verovatno je studirao kod Platona u ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/euklid/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Aristotel</title>
		<link>http://gorannecin.rs/aristotel/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=aristotel</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/aristotel/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 11 Feb 2011 15:38:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Naučnici koji su promenili svet]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Makedonski]]></category>
		<category><![CDATA[Aristotel]]></category>
		<category><![CDATA[astronomija]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[biologija]]></category>
		<category><![CDATA[embrioni]]></category>
		<category><![CDATA[etar]]></category>
		<category><![CDATA[filozofi]]></category>
		<category><![CDATA[filozofija]]></category>
		<category><![CDATA[fizičari]]></category>
		<category><![CDATA[fizika]]></category>
		<category><![CDATA[Galileo Galilej]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Halkida]]></category>
		<category><![CDATA[Isak Njutn]]></category>
		<category><![CDATA[Lezbos]]></category>
		<category><![CDATA[liceji]]></category>
		<category><![CDATA[Mesec]]></category>
		<category><![CDATA[metodička klasifikacija životinja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[peti element]]></category>
		<category><![CDATA[Pitagora]]></category>
		<category><![CDATA[planete]]></category>
		<category><![CDATA[Platon]]></category>
		<category><![CDATA[Platonova akademija]]></category>
		<category><![CDATA[stari Grci]]></category>
		<category><![CDATA[Sunce]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[taksonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Zemlja]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>
		<category><![CDATA[zvezde]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=22647</guid>
		<description><![CDATA[Aristotel (384 &#8211; 322. p.n.e.) je 367. godine p.n.e. došao na Platonovu akademiju u Atini. Godine 347. p.n.e., posle Platonove smrti, napušta akademiju i odlazi na ostrvo Lezbos, a 342. godine p.n.e. postaje učitelj mladom Aleksandru Makedonskom, koji će kasnije postati Aleksandar Veliki. Nakon toga, 335. godine p.n.e., Aristotel se vraća u Atinu i osniva svoju školu, licej. Dvanaest godina kasnije ptužen je za bezbožnost, a kako bi sprečio grad Atinu da &#8220;dvaput zgreši protiv filozofije&#8221;, Aristotel odlazi u Halkidu, gde umire sledeće godine.


Aristotelovo učenje o fizici i astronomiji prevladavalo je u zapadnom svetu sve do vremena Galileja i Newtona, kad se pokazalo da je najvećim delom bilo pogrešno.
Započelo je s prihvatanjem grčke pretpostavke da je svaka stvar načinjena od jednog od četiri elementa: zemlje, vode, vazduha i vatre. Osim toga, Aristotel je smatrao da je Zemlja u središtu svemira, te da se Mesec, Sunce, planete i zvezde kreću oko ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/aristotel/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Istorija Olimpijskih igara</title>
		<link>http://gorannecin.rs/istorija-olimpijskih-igara/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=istorija-olimpijskih-igara</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/istorija-olimpijskih-igara/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 11 Feb 2011 10:55:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukativno]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[1. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[10. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[5. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[8. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[9. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[Albin Stenros]]></category>
		<category><![CDATA[Alfred Asikainen]]></category>
		<category><![CDATA[Amsterdam]]></category>
		<category><![CDATA[Andres Algren]]></category>
		<category><![CDATA[Antverpen]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[atletičari]]></category>
		<category><![CDATA[atletika]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Berlin]]></category>
		<category><![CDATA[Beti Robinson]]></category>
		<category><![CDATA[biciklističke trke]]></category>
		<category><![CDATA[biciklizam]]></category>
		<category><![CDATA[boks]]></category>
		<category><![CDATA[Chamonix]]></category>
		<category><![CDATA[Demetrios Vikelas]]></category>
		<category><![CDATA[desetoboj]]></category>
		<category><![CDATA[Dragutin Tomašević]]></category>
		<category><![CDATA[Drugi svetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Dušan Milošević]]></category>
		<category><![CDATA[Džejm Koneli]]></category>
		<category><![CDATA[Džim Torp]]></category>
		<category><![CDATA[Džoni Vajsmiler]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Francisko Lazaro]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[fudbal]]></category>
		<category><![CDATA[gimnastika]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Hanes Kolemainen]]></category>
		<category><![CDATA[Holandija]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Ivar Beling]]></category>
		<category><![CDATA[Ivart Daglas Horsfal]]></category>
		<category><![CDATA[Josip Primožič]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Kanada]]></category>
		<category><![CDATA[konjički sport]]></category>
		<category><![CDATA[Leon Štukelj]]></category>
		<category><![CDATA[Los Anđeles]]></category>
		<category><![CDATA[mačevanje]]></category>
		<category><![CDATA[maraton]]></category>
		<category><![CDATA[maratonska trka]]></category>
		<category><![CDATA[Martin Klajn]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[medalje]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodni olimpijski komitet]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodni olimpijski odbor]]></category>
		<category><![CDATA[MOK]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Olimpijada]]></category>
		<category><![CDATA[Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[olimpijske medalje]]></category>
		<category><![CDATA[Olimpijski pokret]]></category>
		<category><![CDATA[Oskar Svan]]></category>
		<category><![CDATA[Pariz]]></category>
		<category><![CDATA[Parsi Vilijams]]></category>
		<category><![CDATA[Pavo Nurmi]]></category>
		<category><![CDATA[petoboj]]></category>
		<category><![CDATA[Pjer de Kuberten]]></category>
		<category><![CDATA[plivači]]></category>
		<category><![CDATA[Portugalija]]></category>
		<category><![CDATA[preskok]]></category>
		<category><![CDATA[Prve moderne Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[Prve zimske Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[Prvi svetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Rim]]></category>
		<category><![CDATA[rvanje]]></category>
		<category><![CDATA[rvanje grčko rimski stil]]></category>
		<category><![CDATA[Šamoni]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>
		<category><![CDATA[sport]]></category>
		<category><![CDATA[sprinteri]]></category>
		<category><![CDATA[Spyridon Louis]]></category>
		<category><![CDATA[SSSR]]></category>
		<category><![CDATA[Stane Derganc]]></category>
		<category><![CDATA[Stiv Redgrejv]]></category>
		<category><![CDATA[Stokholm]]></category>
		<category><![CDATA[Švedska]]></category>
		<category><![CDATA[Tarzan]]></category>
		<category><![CDATA[Temišvar]]></category>
		<category><![CDATA[vaterpolo]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[veslanje]]></category>
		<category><![CDATA[Vile Ritola]]></category>
		<category><![CDATA[Zimske olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[zimski sportovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=21878</guid>
		<description><![CDATA[Glavni grad Holandije Amsterdam dobio je organizaciju 9. Olimpijskih igara 1928. godine, nakon neuspešnih kandidatura u kojima je poražen u &#8220;trci&#8221; sa Parizom i Antverpenom &#8211; domaćinima najznačajnije svetske sportske manifestacije 1924, odnosno 1920. godine.

Jedini protivkandidat holandskom gradu bio je Los Anđeles, pa je Međunarodni olimpijski komitet odmah doneo preliminarnu odluku da se organizacija sledećih, 10. Igara, poveri Sjedinjenim Američkim Državama.
Holanđani su u organizaciju Igara uložili, za ono vreme, ogromnih 1,83 miliona dolara koje, kao i njihovi prethodnici u Parizu, nisu uspeli da povrate. Finansijski gubitak, ipak, nije bio toliko veliki kao u Parizu četiri godine ranije, obzirom da su izgubili oko 18,000 dolara.
U Amsterdamu je prvi put tokom Igara, na stadionu na kome je održana ceremonija svečanog otvaranja, zapaljena olimpijska vatra, a MOK je utvrdio obavezni program Igara, dok je organizatoru takmičenja dostavio spisak sportova sa koga je neke od njih mogao da uvrsti u takmičenja.
Igre je, kao izaslanik ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/istorija-olimpijskih-igara/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Platon</title>
		<link>http://gorannecin.rs/platon/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=platon</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/platon/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 20 Jan 2011 15:34:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Naučnici koji su promenili svet]]></category>
		<category><![CDATA[aritmetika]]></category>
		<category><![CDATA[astronomija]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[car Justinijan]]></category>
		<category><![CDATA[carevi]]></category>
		<category><![CDATA[Dmitrij Mendeljejev]]></category>
		<category><![CDATA[epistemologija]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[filozofi]]></category>
		<category><![CDATA[filozofija]]></category>
		<category><![CDATA[geometrija]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Justinijan]]></category>
		<category><![CDATA[književnost]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[metafizika]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[pećinski ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[pedagogija]]></category>
		<category><![CDATA[Pitagora]]></category>
		<category><![CDATA[Platon]]></category>
		<category><![CDATA[Platonova akademija]]></category>
		<category><![CDATA[politička teorija]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[prirodne nauke]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[Rimsko carstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Sicilija]]></category>
		<category><![CDATA[Sokrat]]></category>
		<category><![CDATA[Teorija oblika]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=22180</guid>
		<description><![CDATA[Platon (427 &#8211; 347. p.n.e.) je rođen u Atini ili u njenoj okolini. Godine 399. p.n.e, posle Sokratovog smaknuća, Platon ogorčen napušta Atinu. Deset godina kasnije Platon prvi put posećuje Siciliju, a 387. godine p.n.e, nakon povratka u Atinu, Platon osniva svoju akademiju, svojevrsnu tvrđavu intelektualne nauke, koja deluje sve do zatvaranja po nalogu cara Justinijana 529. godine.

Da bismo razumeli kako je Platon došao do zaključaka koji su ostavili duboke tragove u zapadnjačkoj civilizaciji, nužno je razumeti šta je uticalo na njega samog. Na Platona, rođenog u Atini ili blizu nje, u trenutku kada je taj samostalni grad bio u punom procvatu i smatrao se najvažnijim prosvećenim kulturnim mestom na svetu, dubok je dojam ostavilo učenje njegovog savremenika i sugrađanina Sokrata.
Sokrat je podučavao da treba neprekidno težiti jasnijim značenjima reči i jasnijem načinu poimanja reči kako bi se dosegnula &#8220;istina&#8221; koja se skriva iza često iracionalne i zlonamerne upotrebe reči. ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/platon/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kanelos, pas koji učestvuje u uličnim demonstracijama</title>
		<link>http://gorannecin.rs/kanelos-pas-koji-ucestvuje-u-ulicnim-demonstracijama/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=kanelos-pas-koji-ucestvuje-u-ulicnim-demonstracijama</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/kanelos-pas-koji-ucestvuje-u-ulicnim-demonstracijama/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 08 Oct 2010 09:02:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[demonstracije]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Necin]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Kanellos]]></category>
		<category><![CDATA[Kanelos]]></category>
		<category><![CDATA[Laouk]]></category>
		<category><![CDATA[protesti]]></category>
		<category><![CDATA[psi]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=10197</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO/FOTO) Čudni pas poznat pod nazivom Kanelos prvi put primećen je još 2008. godine kada se obreo na jednim demonstacijama u Grčkoj &#8220;u prvim borbenim redovima&#8221;, kako prkosi suzavcu, molotovljevim koktelima, kamenicama, motkama, pendrecima&#8230;

Piše: Goran Necin
Foto: Facebook, Kanellos
Na brojnim fotografijama načinjenim tokom poslednje tri godine, Kanelos (na grčkom znači cimet), ili Laouk (naziv kobasica koje navodno voli da jede), je ovekovečen u različitim &#8220;akcijama&#8221;, uglavnom na strani demonstranata, koji su ga već prihvatili kao svoju nezvaničnu maskotu i simbol anarhističkog otpora u Grčkoj.
Ovaj pas ima više grupa na Facebooku koje se bave njegovim likom i delom, gde je dobio naziv anarho pas. Koliko je pobrao simpatija Kanelos sigurno nije ni svestan &#8211; na primer, jedna od nekoliko FB grupa koje su posvećene buntovniku Kanelosu broji preko 11 hiljada članova.
U jednoj od ovih Fecebook grupa prezentovana je i svojevrsna Kanelosova biogafija. Kao osnovni podaci navodi se zemlja u kojoj živi &#8211; ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/kanelos-pas-koji-ucestvuje-u-ulicnim-demonstracijama/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

