<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; Australija</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/australija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Fri, 18 May 2012 12:42:26 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>Pronađen fosil do sada najstarije životinje sa skeletom</title>
		<link>http://gorannecin.rs/pronaden-fosil-do-sada-najstarije-zivotinje-sa-skeletom/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=pronaden-fosil-do-sada-najstarije-zivotinje-sa-skeletom</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/pronaden-fosil-do-sada-najstarije-zivotinje-sa-skeletom/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 12 Mar 2012 15:48:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Coronacollina acula]]></category>
		<category><![CDATA[dinosaurusi]]></category>
		<category><![CDATA[Ediakaranski period]]></category>
		<category><![CDATA[fosili]]></category>
		<category><![CDATA[fosili dinosaurusa]]></category>
		<category><![CDATA[fosilizovani skeleti]]></category>
		<category><![CDATA[fosilizovani skeleti životinja]]></category>
		<category><![CDATA[Kalifornija]]></category>
		<category><![CDATA[Kvins univerzitet]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[paleontologija]]></category>
		<category><![CDATA[Paleozoik]]></category>
		<category><![CDATA[Riversajd]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>
		<category><![CDATA[životinjski fosili]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=31404</guid>
		<description><![CDATA[Fosil do sada najstarije životinje sa skeletom pronađen je u južnoj Australiji. Paleontolozi kažu da su te male životinje pretežno sunđerastog tela živele pre najmanje 550 miliona godina, što je gotovo 10 miliona godina ranije nego što se do sada mislilo da su takvi oblici života postojali.

Naučnici na Univerzitetu države Kalifornije, u Riversajdu, kažu da je evolucioni prelaz sa organizama sa mekim telom na organizme koji imaju i čvrste delove, kao što su kosti skeleta, predstavljao veliki napredak u razvoju životinjskog sveta.
Fosilizovani skeleti pronađeni u Južnoj Australiji pripadali su životinjama koje su živele na dnu mora, poznatim pod latinskim imenom Coronacollina acula, što znači „ukovireno brdašce sa iglicama“.
Ta kratka bića konusnog oblika verovatno su bila duga 3 do 5 centimetara, sa nekoliko igličastih izraslina zvanih spikule. Naučnici veruju da su spikule služile za to da se životinjica podupre, ali da ona nije mogla da se kreće.
Paleontolozi kažu da sada znaju ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/pronaden-fosil-do-sada-najstarije-zivotinje-sa-skeletom/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>U Australiji pronađen najveći roze dijamant</title>
		<link>http://gorannecin.rs/u-australiji-pronaden-najveci-roze-dijamant/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=u-australiji-pronaden-najveci-roze-dijamant</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/u-australiji-pronaden-najveci-roze-dijamant/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 23 Feb 2012 21:11:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[dijamanti]]></category>
		<category><![CDATA[geologija]]></category>
		<category><![CDATA[geološka otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[Pert]]></category>
		<category><![CDATA[roze dijamant]]></category>
		<category><![CDATA[rudarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[rudnici]]></category>
		<category><![CDATA[rudnik dijamanata]]></category>
		<category><![CDATA[rudnik dijamanta Argajl]]></category>
		<category><![CDATA[Zapadna Australija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=31212</guid>
		<description><![CDATA[Roze dijamant koji ima 12.76 karata, pronađen je u Australiji i predstavlja najveći ikada nađen u zemlji koja prednjači u proizvodnji ovih roze dragulja.

Dijamant, koji je iskopan u rudniku Argajl u državi Zapadna Australija, nazvan je &#8220;Argajl roze jubilej&#8221; i trenutno se nalazi na obradi u Pertu, glavnom gradu savezne države. Proces obrade koji je počeo juče trajaće oko deset dana.
Procenu vrednosti obaviće međunarodni stručnjaci, a prodaja se planira kasnije ove godine tek nakon što ovaj roze dragulj, koji prema preliminarnim procenama vredi više miliona, obiđe svet. Biće izložen u velikim svetskim gradovima među kojima Njujork i Hongkong.
Preko 90 procenata roze dijamanata na svetu potiče upravo iz ovog rudnika, rekao je portparol kompanije Rio Tinto, u čijem je posedu rudnik dijamanata Argajl.
U saopštenju kompanije se navodi i da je boja &#8220;Argajl roze jubileja&#8221; veoma slična boji &#8220;Vilijamsonovog rozeg&#8221; dijamanta koji je nađen u Tanzaniji i koji je bio venčani poklon ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/u-australiji-pronaden-najveci-roze-dijamant/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Amerika će trajati zauvek</title>
		<link>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=amerika-ce-trajati-zauvek</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Nov 2011 23:09:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Antili]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Avganistan]]></category>
		<category><![CDATA[Azerbejdžan]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[CIA]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[demografska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[demografska slika sveta]]></category>
		<category><![CDATA[Devičanska ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Hong Kong]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Indonezija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Makao]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Malta]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Mongolija]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[Novi Zeland]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Pakistan]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Singapur]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Skandinavija]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Sveta Lucija]]></category>
		<category><![CDATA[Tunis]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<category><![CDATA[UN]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30001</guid>
		<description><![CDATA[Rusija će, prognoziraju naučnici UN, prestati da postoji do 2888. godine, dok se kraj bezmalo besmrtnih Sjedinjenih Američkih Država može očekivati tek stohiljadite godine.

UN redovno sprovodi slična istraživanja, objavljujući ih u vidu demografskih prognoza. Poslednja prognoza objavljena je 2010. godine, prenosi ruski sajt Ruski biznis (RB.ru).
Procena odumiranja pojedinih zemalja bazirana je na takozvanom čistom koeficijentu reprodukcije stanovnišva, prosečnom broju devojčica rođenih tokom života prosečne žene koja je doživela kraj reproduktivnog perioda uz određeni nivo nataliteta i mortaliteta u nekoj zemlji.
U osnovne razloge za pad nataliteta naučnici ubrajaju postepeno odustajanje žena od ranog sklapanja braka u razvijenim zemaljama Azije. Slična situacija je u još 83 zemlje u svetu, u kojima pripadnice lepšeg pola sve češće prednost daju samačkom životu.
Prema podacima UN žene ne uspevaju da rode dovoljan broj kćerki kako bi se stalno održavala i reprodukovala populacija.
U Hongkongu se na primer za prosečnu dinamiku rađanja smatra kada se od 1.000 žnena ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Astronomi otkrili dijamantsku planetu</title>
		<link>http://gorannecin.rs/astronomi-otkrili-dijamantsku-planetu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=astronomi-otkrili-dijamantsku-planetu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/astronomi-otkrili-dijamantsku-planetu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 06 Sep 2011 22:01:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[astronomija]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[australijski naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[dijamantska planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Jupiter]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[planetesvemir]]></category>
		<category><![CDATA[pulsari]]></category>
		<category><![CDATA[svemirska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[svemirska otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Zemlja]]></category>
		<category><![CDATA[zvezde]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29335</guid>
		<description><![CDATA[Australijski astronomi uočili su veoma neobičnu planetu koja izgleda kao da je sačinjena od dijamanata.

Novo nebesko telo, koje kruži oko male zvezde u našem galaktičkom susedstvu, daleko je gušće od bilo koje dosad poznate planete i sastoji se uglavnom od ugljenika, navodi Rojters.
Naučnici pretpostavljaju da je, zbog svoje velike gustine, ugljenik u obliku kristala, što bi značilo da je veliki deo ovog neobičnog sveta sačinjen od dijamanata.
Astronomi veruju da je planeta, koja je udaljena 4.000 svetlosnih godina od Zemlje, ostatak nekadašnje masivne zvezde koja je ostala bez spoljnih slojeva i postala pulsar &#8211; mala, neutronska zvezda prečnika od svega 20 kilometara sa izuzetno brzom rotacijom od nekoliko stotina puta u sekundi koja emituje snopove radijacije.
Merenja su pokazala da planeta, koja obiđe krug oko svoje zvezde za dva sata i 10 minuta, ima nešto veću masu od Jupitera, ali je 20 puta gušća.
Osim ugljenika, na planeti ima i kiseonika, ali uglavnom ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/astronomi-otkrili-dijamantsku-planetu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pronađen DNK u meteoritima koji su pali na Zemlju</title>
		<link>http://gorannecin.rs/pronaden-dnk-u-meteoritima-koji-su-pali-na-zemlju/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=pronaden-dnk-u-meteoritima-koji-su-pali-na-zemlju</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/pronaden-dnk-u-meteoritima-koji-su-pali-na-zemlju/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 19 Aug 2011 07:13:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[adenin]]></category>
		<category><![CDATA[američki naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[Antarktik]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[DNK]]></category>
		<category><![CDATA[guanin]]></category>
		<category><![CDATA[meteoriti]]></category>
		<category><![CDATA[NASA]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[svemirske agencije]]></category>
		<category><![CDATA[Zemlja]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29249</guid>
		<description><![CDATA[Tim naučnika američke svemirske agencije NASA pronašao je u meteoritima koji su pali u Australiji i na Antarktiku tragove adenina i guanina &#8211; dve od četiri komponente DNK, prenosi list Kriščan sajens monitor.

Ovo otkriće navelo je naučnike na zaključak da su slični meteoriti u dalekoj prošlosti pali na Zemlju i doprineli stvaranju života.
Godinama unazad, naučnici su u meteoritima pronalazili komponente DNK, ali nisu bili sigurni da li su nastali u svemiru ili su meteoriti bili kontaminirani pri sletanju na zemlju.
Uzorci koje je analizirao tim Majkla Kalahana bili su potpuno drugačiji od ranije analiziranih, što je isključilo mogućnost &#8220;kontaminacije&#8221; na Zemlji.
Osim adenina i guanina, naučnici su pronašli i hipoksantin i ksantin, dve hemijske supstance koje učestvuju u biološkim procesima.
Ovo otkriće američkih naučnika navelo je mnoge da se zapitaju da li su ovi osnovni elementi života dospeli i na druge planete.
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeNASA objavila 3D ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/pronaden-dnk-u-meteoritima-koji-su-pali-na-zemlju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Skandinavci imaju najveći mozak</title>
		<link>http://gorannecin.rs/skandinavci-imaju-najveci-mozak/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=skandinavci-imaju-najveci-mozak</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/skandinavci-imaju-najveci-mozak/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 30 Jul 2011 16:37:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Engleska]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Kanarska ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Kenija]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[ljudske lobanje]]></category>
		<category><![CDATA[ljudski mozak]]></category>
		<category><![CDATA[Mikronezija]]></category>
		<category><![CDATA[mozak]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Skandinavija]]></category>
		<category><![CDATA[Somalija]]></category>
		<category><![CDATA[Uganda]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Oksford]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28568</guid>
		<description><![CDATA[Kod ljudi koji žive severnije, procesom evolucije su se razvili veći mozak i oči da bi se bolje snalazili pod mutnim nebom i tokom dugih, mračnih zima, poručuju istraživači Oksfordskog univerziteta.

Oni su do ovog zaključka došli proučavajući 55 ljudskih lobanja iz dvanaest zemalja i regiona. Utvrdili su da što čovek živi dalje od ekvatora to ima krupnije oči zbog sve manje svetlosti, prenosi Rojters.
Što severnije živi čovek takođe ima i veći mozak, ali ne zato što je pametniji od onoga koji živi južnije, već zato što mu je zbog manjka svetlosti potreban veći moždani region zadužen za vizuelno snalaženje.
Korišćeni uzorci lobanja, od kojih neke potiču još iz devetnaestog veka, potiču iz Engleske, Australije, Kanarskih ostrva, Kine, Francuske, Indije, Kenije, Mikronezije, Skandinavije, Somalije, Ugande i SAD.
Utvrđeno je da se veličina očne i moždane duplje može direktno dovesti u vezu sa zemljom porekla proučenih lobanja. Pri tom, najveći mozak imaju Skandinavci, a ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/skandinavci-imaju-najveci-mozak/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Snimak najvećeg masakra u istoriji Australije (Port Arthur Massacre)</title>
		<link>http://gorannecin.rs/snimak-najveceg-masakra-u-istoriji-australije-port-arthur-massacre/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=snimak-najveceg-masakra-u-istoriji-australije-port-arthur-massacre</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/snimak-najveceg-masakra-u-istoriji-australije-port-arthur-massacre/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 28 Jul 2011 15:50:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Šokantni video]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[masakr na Tasmaniji]]></category>
		<category><![CDATA[masakr u Australiji]]></category>
		<category><![CDATA[masakr u Port Arturu]]></category>
		<category><![CDATA[masakri]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Port Arthur Massacre]]></category>
		<category><![CDATA[Port Arthur massacre police training video]]></category>
		<category><![CDATA[Port Artur]]></category>
		<category><![CDATA[Tasmanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28629</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Video: LiveLeak.com - UPOZORAVAMO vas da snimak sadrži uznemirujuće scene nasilja!

 

&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeLepo, najlepše - iz vazduha Amerika će trajati zauvek Skandinavci imaju najveći mozak Tigrice Viljnus najopasnija prestonica EU Pronađen fosil do sada najstarije životinje sa skeletom U Australiji pronađen najveći roze dijamant Snimak pljačke bošnjačkih kuća nakon pada Srebrenice ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/snimak-najveceg-masakra-u-istoriji-australije-port-arthur-massacre/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Lepo, najlepše &#8211; iz vazduha</title>
		<link>http://gorannecin.rs/lepo-najlepse-iz-vazduha/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=lepo-najlepse-iz-vazduha</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/lepo-najlepse-iz-vazduha/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 20 Jul 2011 12:31:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Foto galerija]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Amazon]]></category>
		<category><![CDATA[Andaluzija]]></category>
		<category><![CDATA[Aralsko more]]></category>
		<category><![CDATA[Argentina]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bocvana]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[Čanping]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[Danska]]></category>
		<category><![CDATA[Denver]]></category>
		<category><![CDATA[Dubai]]></category>
		<category><![CDATA[Dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[favele]]></category>
		<category><![CDATA[foto albumi]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[geografija]]></category>
		<category><![CDATA[Gulholmen]]></category>
		<category><![CDATA[Hašima]]></category>
		<category><![CDATA[Hirošima]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Istanbul]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Jengiš]]></category>
		<category><![CDATA[jezera]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Kazahstan]]></category>
		<category><![CDATA[Kejptaun]]></category>
		<category><![CDATA[Kenija]]></category>
		<category><![CDATA[kibuci]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[Kirgistan]]></category>
		<category><![CDATA[Kopenhagen]]></category>
		<category><![CDATA[Lagos]]></category>
		<category><![CDATA[Los Anđeles]]></category>
		<category><![CDATA[Luvr]]></category>
		<category><![CDATA[Maču Pikču]]></category>
		<category><![CDATA[Masai Mara National Park]]></category>
		<category><![CDATA[nacionalni parkovi]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Nigerija]]></category>
		<category><![CDATA[Nojšvajnštajn]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[ostrvo Frejzer]]></category>
		<category><![CDATA[ostrvo Hašima]]></category>
		<category><![CDATA[Palm Jumeira]]></category>
		<category><![CDATA[Pariz]]></category>
		<category><![CDATA[Peking]]></category>
		<category><![CDATA[planine]]></category>
		<category><![CDATA[Portugalija]]></category>
		<category><![CDATA[priroda]]></category>
		<category><![CDATA[reke]]></category>
		<category><![CDATA[Rio de Žaneiro]]></category>
		<category><![CDATA[Ša Kibuc]]></category>
		<category><![CDATA[Šali]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Stokholm]]></category>
		<category><![CDATA[Švajcarska]]></category>
		<category><![CDATA[Švedska]]></category>
		<category><![CDATA[Tasmanija]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>
		<category><![CDATA[Ujedinjeni Arapski Emirati]]></category>
		<category><![CDATA[Uskršnje ostrvo]]></category>
		<category><![CDATA[Varanasi]]></category>
		<category><![CDATA[Verdun]]></category>
		<category><![CDATA[Yann Arthus-Bertrand]]></category>
		<category><![CDATA[zamak Nojšvajnštajn]]></category>
		<category><![CDATA[zamkovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28298</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) Foto: Yann Arthus-Bertrand

 
 

 
 
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeAmerika će trajati zauvek Skandinavci imaju najveći mozak Istorija Olimpijskih igara Prosečna plata u Srbiji daleko ispod svetskog proseka Poreklo ruža Svetski stilovi poljubaca Može li Zapad da polomi zube na Gadafiju? (drugi deo) Može li Zapad da polomi zube na Gadafiju? (prvi deo) ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/lepo-najlepse-iz-vazduha/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Orhideje</title>
		<link>http://gorannecin.rs/orhideje/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=orhideje</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/orhideje/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 16 Jun 2011 09:02:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[biljke]]></category>
		<category><![CDATA[cvećare]]></category>
		<category><![CDATA[cvećarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[cveće]]></category>
		<category><![CDATA[egzotične biljke]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje orhideje]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje saksijskog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje saksijskog i ukrasnog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje ukrasnog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[hortikultura]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[orhideje]]></category>
		<category><![CDATA[saksijsko cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[ukrasno cveće]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27363</guid>
		<description><![CDATA[Verovatno da među mnogobrojnim egzotičnim biljkama u biljnom carstvu nema većeg i življeg šarenila i prelepih oblika u cveću kao što ga ima u orhidejama. Njihovi oblici cvetova su fantastični. Odlikuje ih neobično šarenilo boja i interesantan i poseban način rastenja. Ove prelepe biljke veoma su značajne i atraktivne za ljubitelje cveća, posebno za cvećare zbog divnog cveta. Potiču iz tropskih, vlažnih predela prašuma Amerike, Afrike, Azije i Australije.

Izvor: Cvećara Neven
Gajenje orhideje za amatere &#8211; ljubitelje cveća dosta je teško i složeno. Tropske i evropske sorte zahtevaju pažljivu negu i specifične uslove. Pojedine sorte uz malo veću pažnju i negu mogu se gajiti u stanu. Sve sorte orhideja uglavnom su višegodišnje biljke sa vrlo interesantnim buturičastim žilama, koje se mogu razviti u krtolice ili u puzeće korenje. Ima ih sa stablom i bez stabla. Kod nekih lišće je tvrdo i kožasto, a kod drugih debelo, mesnato, duguljasto i prosto. Cvetovi ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/orhideje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Tigrice</title>
		<link>http://gorannecin.rs/tigrice/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=tigrice</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/tigrice/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 02 Jun 2011 13:23:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[domaći vrabac]]></category>
		<category><![CDATA[Dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Hokaido]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Indonezija]]></category>
		<category><![CDATA[kućni ljubimci]]></category>
		<category><![CDATA[Lokrum]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[ostrvo Lokrum]]></category>
		<category><![CDATA[papagaji]]></category>
		<category><![CDATA[ptice]]></category>
		<category><![CDATA[Sado]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[tigrice]]></category>
		<category><![CDATA[tigrice papagaji]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27010</guid>
		<description><![CDATA[Danas nastanjuje nepregledne prostore unutrašnjosti australijskog kontinenta. Po prirodi je selica i rasprostranjena je širom Australije, iako u manjem broju nastanjuje obalna područja i jugozapadni deo kontinenta.

Izvor: zivotinje.rs
Podvrsta nema. Poput vrabaca u evropskim gradovima, tigrice nastanjuju gradske parkove i kućne vrtove širom australijskih gradova. Nekoliko su puta ornitolozi neuspešno pokušavali odomaćiti u prirodi Amerike i Indonezije ovu papigu. Manja kolonizacija ovih papiga u prirodi uspela je samo na japanskim ostrvima Hokaido i Sado, gde i danas žive kao divlje ptice. Nekoliko je puta pokušana i kolonizacija ostrva Lokruma kod Dubrovnika, ali nažalost bez uspeha.
Travnato je zelene boje na grudima, stomaku, trtici i podrepku. Dugi je rep tamnoplave boje, lice, čelo i deo obraza su žuti, a zadnji deo glave i leđa, kao i krila, imaju tigrasto-ljuskasti crtež zelenog perja omeđenog crnom bojom. Kljun je svetle rožnate boje, iznad kljuna je kod mužjaka plava voskovica, a kod ženke je ona bele ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/tigrice/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Svemirsko pivo</title>
		<link>http://gorannecin.rs/svemirsko-pivo/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=svemirsko-pivo</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/svemirsko-pivo/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 19 May 2011 22:02:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[alkoholna pića]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[ječam]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[pića]]></category>
		<category><![CDATA[pivo]]></category>
		<category><![CDATA[prženi ječam]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[svemirsko pivo]]></category>
		<category><![CDATA[Vostok 4 Pines]]></category>
		<category><![CDATA[Vostok 4 Pines Stout]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=26374</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Vostok 4 Pines Stout je tamno pivo sa dodatkom prženog slada, karamela i prženog ječma. Intenzivnog je ukusa, jer čulo ukusa u bestežinskom stanju slabi tako da je razlikovanje nijansi ukusa otežano, preneo je Rojters.

Autori su testirali svoj novitet za vreme poletanja aviona, koji periodično &#8220;propada&#8221; tako da su putnici bili u bestežinskom stanju.
Posle ispijanja više od jedne litre piva Vostok 4 Pines Stout ekspert-dobrovoljac iz nekomercijalne organizacije Astronauts4Hire je pozitivno ocenio ukus, ali je ukazao na teškoće pri pijenju, jer u bestežinskim uslovima pivo ne može da se sipa.
Sem toga, mehurići se u bestežinskom stanju slabo odvajaju od tečnosti tako da piće nema uobičajen karakterističan ukus. Holandski istražvač je ranije predložio specijalnu tehnologiju pivske ambalaže, kojom se ti nedostaci prevazilaze, ali Australijanci se još nisu izjasnili pa se ne zna da li će taj izum primeniti.
httpvh://www.youtube.com/watch?v=uUh4w68yNGk
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeKratak istorijski prikaz alkohola ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/svemirsko-pivo/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>6 najčešćih zabluda o lezbejkama!</title>
		<link>http://gorannecin.rs/6-najcescih-zabluda-o-lezbejkama/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=6-najcescih-zabluda-o-lezbejkama</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/6-najcescih-zabluda-o-lezbejkama/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 15 May 2011 22:02:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[homoseksualci]]></category>
		<category><![CDATA[homoseksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[lezbejke]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[religija]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Švedska]]></category>
		<category><![CDATA[transseksualne lezbejke]]></category>
		<category><![CDATA[transseksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Viskonsin]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=26301</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) Kada je reč o vezama lezbejki postoji mnogo neistina. Koje su to zablude?

Piše: Sara B.
Izvor: IntimateMedicine
1. Lezbejku prepoznaš po njenom spoljašnjem izgledu
Kada bi to bila istina, tada prijatelji i rodbina tih žena ne bi bili toliko iznenađeni kada im žena prizna svoju homoseksualnost. Lezbejke nisu uvek stereotipnog spoljašnjeg izgleda: kratke kose, u muškoj odeći i neženstvenh pokreta i stava. Naravno da postoje vrlo ženstvene, imidž nekih je više muški, neke kombinuju &#8211; no nema pravila. Spoljašnji izgled žene nije nikakav pokazatelj njene seksualne orijentacije, upravo suprotno: žene svih seksualnih orijentacija kombinuju najrazličitije stilove i daju drugačije spoljašnje slike o sebi.
 
2.Jedna partnerka u vezi igra ulogu muškarca
Samo neki lezbejski parovi funkcionišu na taj način, da jedna preuzme ulogu muškarca u vezi a druga ima ulogu žene. Većina lezbejskih veza funkciše na način da se obe žene dobro osećaju u svojoj ulozi; razmišljaju i ponašaju se poput žena. To je toliko ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/6-najcescih-zabluda-o-lezbejkama/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Preživeli smo mnoge muzičke trendove</title>
		<link>http://gorannecin.rs/preziveli-smo-mnoge-muzicke-trendove/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=preziveli-smo-mnoge-muzicke-trendove</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/preziveli-smo-mnoge-muzicke-trendove/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 07 May 2011 13:00:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Muzika]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[AC/DC]]></category>
		<category><![CDATA[Angus Jang]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[muzičari]]></category>
		<category><![CDATA[muzički bendovi]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=26011</guid>
		<description><![CDATA[ (VIDEO) Gitarista Angus Jang (Angus Young) iz australijske rok grupe &#8220;AC/DC&#8221; ocenio je da uspeh tog sastava leži u njegovoj sposobnosi da &#8220;preživi svaki novi muzički trend&#8221;, preneo je New Musical Express.

Prema Jangovim rećima, grupa osnovana 1973. &#8220;nadživela&#8221; je svaki od muzičkih žanrova koji se od tada pojavio.
&#8220;Imamo veoma verne obožavaoce, stare i nove. Preživeli smo mnoge muzičke trendove a mnoge od njih smo nadživeli&#8221;, rekao je Jang.
Grupa &#8220;AC/DC&#8221;, koja u maju 2011. izdaje koncertni DVD &#8220;AC/DC: Live At River Plate&#8221;, prodala je više od 200 miliona albuma.
httpvh://www.youtube.com/watch?v=Bomv-6CJSfM
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temePronađen fosil do sada najstarije životinje sa skeletom U Australiji pronađen najveći roze dijamant Amerika će trajati zauvek Astronomi otkrili dijamantsku planetu Pronađen DNK u meteoritima koji su pali na Zemlju Amy Winehouse, portret od pilulica i pesma za Amy Skandinavci imaju najveći mozak Snimak najvećeg masakra u istoriji Australije (Port Arthur Massacre) ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/preziveli-smo-mnoge-muzicke-trendove/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Umro poslednji borac iz Prvog svetskog rata</title>
		<link>http://gorannecin.rs/umro-poslednji-borac-iz-prvog-svetskog-rata/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=umro-poslednji-borac-iz-prvog-svetskog-rata</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/umro-poslednji-borac-iz-prvog-svetskog-rata/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 05 May 2011 15:31:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Florens Grin]]></category>
		<category><![CDATA[Frenk Bakls]]></category>
		<category><![CDATA[Klod Čauls]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[Prvi svetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[veterani iz Prvog svetskog rata]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25948</guid>
		<description><![CDATA[Britanac Klod Čauls, poslednji borac od 70 miliona ljudi mobilisanih u Prvom svetskom ratu, umro je u 110. godini u Australiji.

Čauls, zvani &#8220;Čakls&#8221;, koji je pred kraj života bio slep i skoro potpuno gluv, preminuo je protekle noći u domu za stare ljude u Pertu, saopštio je portparol australijskog Ministarstva odbrane Geri But.
But je ocenio da Čaulsova smrt označava kraj jedne ere.
&#8220;Bio je živi deo istorije i s njegovom smrću to je završeno&#8221;, kazao je on, preneo je AFP.
Pošto je Amerikanac Frenk Bakls umro početkom ove godine, Čauls je proglašen poslednjim preživelim borcem Velikog rata, u kojem je poginulo ili ranjeno 37 miliona vojnika.
Živa je još samo jedna veteranka tog rata, Britanka Florens Grin (110), koja je služila u Kraljevskom vazduhoplovstvu, ali nije bila u borbama, već je radila kao pomoćnica u kantini.
Čauls je rođen u Engleskoj 1901. godine, a 1916. je služio u britanskoj Kraljevskoj mornarici, na brodu &#8220;Nepobedivi&#8221;.
Posle ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/umro-poslednji-borac-iz-prvog-svetskog-rata/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Poreklo pasa</title>
		<link>http://gorannecin.rs/poreklo-pasa/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=poreklo-pasa</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/poreklo-pasa/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 01 Apr 2011 12:35:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukativno]]></category>
		<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[australijski dingo]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Beringov moreuz]]></category>
		<category><![CDATA[Canis]]></category>
		<category><![CDATA[Canis cipio]]></category>
		<category><![CDATA[Canis dingo]]></category>
		<category><![CDATA[Canis etruscus]]></category>
		<category><![CDATA[Canis familiaris]]></category>
		<category><![CDATA[Canis jamiliaris]]></category>
		<category><![CDATA[Canis jamiliaris dingo]]></category>
		<category><![CDATA[Canis leopbagus]]></category>
		<category><![CDATA[Canis mesomelas]]></category>
		<category><![CDATA[čivava]]></category>
		<category><![CDATA[dingo]]></category>
		<category><![CDATA[divlje životinje]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[felidi]]></category>
		<category><![CDATA[kanidi]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[kojoti]]></category>
		<category><![CDATA[kućni ljubimci]]></category>
		<category><![CDATA[napuljski mastif]]></category>
		<category><![CDATA[nomadska plemena]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[paleolit]]></category>
		<category><![CDATA[polimorfizam]]></category>
		<category><![CDATA[poreklo pasa]]></category>
		<category><![CDATA[praistorija]]></category>
		<category><![CDATA[primati]]></category>
		<category><![CDATA[psi]]></category>
		<category><![CDATA[šakali]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[vukovi]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=24760</guid>
		<description><![CDATA[Prvi tragovi pripitomljavanja pasa vraćaju nas 10.000 godina unazad, kada su praistorijski ljudi još uvek živeli od sakupljanja plodova i lova. Od tada je istorija pasa usko povezana sa istorijom čoveka, koga je sledio na svih pet kontinenata, prilagođavajući se, kao I on, različitim klimatskim uslovima i geografskim područjima.

U početku su kohabitirala nomadska plemena i čopori vukova, goneći istu divljač po zajedničkim teritorijama, zahvaljujući analognim lovačkim tehnikama. Protekle su hiljade vekova pre nego što je dovršen proces pripitomljavanja vuka i pre nego što je čovek, koji je napustio nomadski način života, stekao lakonogog pratioca u lovu, izuzetnog njuha i sluha. Njegovo poreklo, još uvek kontroverzno, nije sprečilo Cannis jamiliaris da se izmeni u više stotina rasa i da danas ima raznoliku sudbinu, zahvaljujući svojim mnogobrojnim vrlinama: obdaren sposobnošću prilagođavanja koja se retko sreće, poletni trkač i plivač, budni čuvar, instinktivni zaštitnik, druželjubivi igrač koji žudi za nagradom, odan svome gospodaru, ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/poreklo-pasa/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

