<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; ekologija</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/ekologija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Fri, 18 May 2012 12:42:26 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>Gradski kvart od plastičnih flaša</title>
		<link>http://gorannecin.rs/gradski-kvart-od-plasticnih-flasa/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=gradski-kvart-od-plasticnih-flasa</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/gradski-kvart-od-plasticnih-flasa/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 14 Nov 2011 23:02:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Afrik]]></category>
		<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bangkok]]></category>
		<category><![CDATA[Bolivija]]></category>
		<category><![CDATA[Centralna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[eco-tec]]></category>
		<category><![CDATA[eco-tec tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Elva]]></category>
		<category><![CDATA[flašna arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[građevinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Honduras]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Kolumbija]]></category>
		<category><![CDATA[kuće]]></category>
		<category><![CDATA[kuće od flaša]]></category>
		<category><![CDATA[kuće od plastičnih flaša]]></category>
		<category><![CDATA[kuće od plastike]]></category>
		<category><![CDATA[Nevada]]></category>
		<category><![CDATA[Nigerija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[plastične flaše]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Tajland]]></category>
		<category><![CDATA[Tonopa]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30195</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) U nigerijskom gradu Elva gradi prvi gradski kvart u svetu sa kućama izgrađenim od plastičnih boca.

I mada do završetka izgradnje ima još dosta vremena, gradilište je već postalo lokalna atrakcija, koju redovno posećuju turisti, a čak i funkcioneri nigerijske vlade dolaze kako bi se svojim očima uverili da je problem nedostatka stambenog prostora moguće rešiti na ovaj čudan način.
Tih 25 zgrada, podignutih na zemlji koju je kupio jedan grčki biznismen, postaće kompleks ekoloških kuća, namenjenih za izdavanje lokalnom stanovništvu.
Za podizanje svake od kuća &#8211; u kojima ima po jedna spavaća i dnevna soba, kupatilo, kuhinja i toalet, upotrebljava se oko 7.800 plastičnih boca.
Tehnologija izgradnje je rentabilna i izuzetno prosta &#8211; radnici prazne boce pune peskom, zatvaraju ih i „zidaju&#8221; zid kružnog zdanja, tradicionalnog za sever Nigerije. Umesto maltera, graditelji upotrebljavaju rastvor gline koji se na suncu suši.
Prema oceni stručnjaka Odeljenja za razvoj obnovljivih izvora energije, izgradnja ovakvih ekoloških kuća ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/gradski-kvart-od-plasticnih-flasa/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Nestaju veliki predatori</title>
		<link>http://gorannecin.rs/nestaju-veliki-predatori/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=nestaju-veliki-predatori</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/nestaju-veliki-predatori/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 15 Jul 2011 14:16:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[ajkule]]></category>
		<category><![CDATA[biljojedi]]></category>
		<category><![CDATA[biodiverzitet]]></category>
		<category><![CDATA[divlje životinje]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[ekosistem]]></category>
		<category><![CDATA[foke]]></category>
		<category><![CDATA[jeleni]]></category>
		<category><![CDATA[kitovi]]></category>
		<category><![CDATA[lavovi]]></category>
		<category><![CDATA[morske životinje]]></category>
		<category><![CDATA[morski lavovi]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[okeani]]></category>
		<category><![CDATA[orke]]></category>
		<category><![CDATA[predatori]]></category>
		<category><![CDATA[pume]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[vidre]]></category>
		<category><![CDATA[vukovi]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28190</guid>
		<description><![CDATA[Broj velikih predatora kao što su lavovi, vukovi i ajkule smanjuje se u celom svetu što ugrožava ekosisteme, navodi se u nedavno objavljenoj međunarodnoj studiji.

Planeta Zemlja trenutno preživljava šesto po redu masovno iščeznuće živih bića, konstsatuje se u studiji u čijoj su izradi učestvovale 22 naučne instutucije iz šest zemalja, prenosi Frans pres.
Ali sadašnja faza se razlikuje od prethodnih, jer je za nju odgovoran čovek, koji zbog eksploatacije obradivog zemljišta, zagađenja i lova uništava predatore smeštene na vrhu lanca ishrane.
&#8220;Nestanak predatora sa vrha lanca ishrane utiče i na ljudsku vrstu&#8221;, navodi se u studiji.
Posledice ove tendencije vidljive su u okeanima kao i na kopnu.
Na primer, smanjenje broja puma na zapadu SAD doveo je do ogromnog povećanja populacije jelena. Pošto su jeleni biljojedi, došlo je do smanjenja biljne vegetacije a samim tim i narušavanja rečnih tokova i biodiverziteta u ovom regionu.
Takođe je primećeno da su orke, glavni predatori među kitovima primorani ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/nestaju-veliki-predatori/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Seksali se pred oltarom u crkvi</title>
		<link>http://gorannecin.rs/seksali-se-pred-oltarom-u-crkvi/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=seksali-se-pred-oltarom-u-crkvi</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/seksali-se-pred-oltarom-u-crkvi/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 17 Jun 2011 14:32:16 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Razno]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>
		<category><![CDATA[Šokantni video]]></category>
		<category><![CDATA[crkve]]></category>
		<category><![CDATA[čudni ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Fuck For Forest]]></category>
		<category><![CDATA[ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Oslo]]></category>
		<category><![CDATA[protesti]]></category>
		<category><![CDATA[religija]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seks na javnim mestima]]></category>
		<category><![CDATA[seks pred oltarom]]></category>
		<category><![CDATA[seks pred oltarom u crkvi]]></category>
		<category><![CDATA[seks u crkvi]]></category>
		<category><![CDATA[seksi igre]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Skandinavija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27427</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO/FOTO) Dvoje aktivista pokreta za zaštitu svetskih šuma uhapšeni su u crkvi u Oslu pošto su se tokom verske službe skinuli goli i počeli da vode ljubav.

Izvor: Radio 021
Policija je stigla na lice mesta i uhapsila izgrednike, koji su članovi organizacije &#8220;Je*ite se za spas šuma&#8221; (F&#8230; for forest), nakon što ih jedan od šokiranih vernika pozvao telefonom.
Drugi vernici su odvojili par i zadržali su ih do dolaska policije, dok su uhvatili i treću osobu koja je fotografisala &#8220;protest&#8221;.
Portparol policije je potvrdio da su u crkvi u Oslu uhapšena tri lica &#8220;zbog seksualnih aktivnosti ispred oltara&#8221;.
Portparol uhapšenih rekao je da su morali da plate manju novčanu kaznu ili da provedu 16 dana iza rešetaka.
&#8220;Izabrali smo prvu opciju, jer ne želimo da provedemo tako dug period bez seksualnih odnosa&#8221;, rekao je on.
Švedska organizacija &#8220;Je*ite se za spas šuma&#8221; želi da skrene pažnju javnosti na globalni problem seče šuma vođenjem ljubavi na ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/seksali-se-pred-oltarom-u-crkvi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>5</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Nuklearka opet curi u okean</title>
		<link>http://gorannecin.rs/nuklearka-opet-curi-u-okean/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=nuklearka-opet-curi-u-okean</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/nuklearka-opet-curi-u-okean/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 12 May 2011 14:24:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[cunami]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Fukušima]]></category>
		<category><![CDATA[Fukušima 1]]></category>
		<category><![CDATA[Fukušima Daići]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearna postrojenja]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearne elektrane]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearne katastrofe]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearni reaktori]]></category>
		<category><![CDATA[okeani]]></category>
		<category><![CDATA[prirodne katastrofe]]></category>
		<category><![CDATA[TEPCO]]></category>
		<category><![CDATA[zemljotres i cunami u Japanu]]></category>
		<category><![CDATA[zemljotresi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=26222</guid>
		<description><![CDATA[ (VIDEO) U nuklearnoj centrali &#8220;Fukušima Daići&#8221; javili se novi problemi. Curi voda iz jame reaktora 3 u okean. U uzorcima morske vode zabeleženo je 18.000 puta više cezijuma od dozvoljenog nivoa.

Tokijska kompanija za električnu energiju TEPCO saopštila je danas da su se u nuklearnoj centrali &#8220;Fukušima Daići&#8221; javili novi problemi, među kojima je curenje kontaminirane vode u okean.
U saopštenju kompanije je navedeno da nove mere koje su preduzete ove sedmice ukazuju na to da je voda koja je ubačena u sud u kojem se nalazi reaktor brzo iscurela.
Nivo vode je opao ispod dna četiri metra dugih gorivnih šipki, što znači da su one izložene vazduhu, zbog čega je povećan rizik od njihovog topljenja.
Relativno niska spoljašnja temperatura ipak, kako se navodi u saopštenju, omogućava stabilno hlađenje šipki, preneo je AFP.
U sud pod pritiskom reaktora 1 ubacuje se oko sedam tona vode na sat kako bi se ohladio.
Stalno ubacivanje vode spolja stvorilo ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/nuklearka-opet-curi-u-okean/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dan planete Zemlje</title>
		<link>http://gorannecin.rs/dan-planete-zemlje-2/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=dan-planete-zemlje-2</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/dan-planete-zemlje-2/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 22 Apr 2011 13:45:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Dan planete Zemlje]]></category>
		<category><![CDATA[Dan Zemlje]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[planete]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Zemlja]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25469</guid>
		<description><![CDATA[22. aprila se širom sveta obeležava Dan planete Zemlje.

Dan planete Zemlje ustanovljen je 1970, a cilj je pomoć čoveku da ponovo uspostavi kontakt s prirodom, odnosno da ukaže na zagađivanje vazduha i vode, radioaktivno zračenje, iscrpljivanje nenadoknadivih energenata i drugo.
Pre 41 godinu u Americi je pokrenuta akcija o životnoj sredini pod nazivom &#8220;Dan Zemlje&#8221; i za taj dan je izabran 22. april. Akcija je stekla veliki publicitet i &#8220;Dan Zemlje&#8221; je ustanovljen prvo u toj zemlji, a zatim od 1992. u celom svetu.
 
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeSuperokean u svemiru Otkriven prvi Zemljin trojanac Otkriven još jedan Plutonov satelit NASA objavila 3D snimke Sunca Najčudniji oblik života na planeti Iz nepoznatih razloga smanjuje se termosfera Naučnici utvrdili koje je boje Mlečni put Gradski kvart od plastičnih flaša ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/dan-planete-zemlje-2/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Rubinooka zelena zmija, novi reptil</title>
		<link>http://gorannecin.rs/rubinooka-zelena-zmija-novi-reptil/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=rubinooka-zelena-zmija-novi-reptil</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/rubinooka-zelena-zmija-novi-reptil/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 29 Mar 2011 15:02:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Cryptelytrops cardamomensis]]></category>
		<category><![CDATA[Cryptelytrops rubeus]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Ho Ši Min]]></category>
		<category><![CDATA[Kambodža]]></category>
		<category><![CDATA[Kardamomsko planinska zelena zmija jamarica]]></category>
		<category><![CDATA[Laos]]></category>
		<category><![CDATA[molekularna ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[priroda]]></category>
		<category><![CDATA[reptili]]></category>
		<category><![CDATA[Rubinooka zelena zmija]]></category>
		<category><![CDATA[Tajland]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Bangor]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[Vijetnam]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>
		<category><![CDATA[zmije]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=24663</guid>
		<description><![CDATA[Prema nedavnoj studiji u jugoistočnoj Aziji, otkrivena je nova vrsta zmije jamarice, nazvana Rubinooka zelena zmija (Cryptelytrops rubeus). Zmija nastanjuje šume u blizini Ho Ši Min grada, a rasprostranjena je i po brdima južnog Vijetnama i istočnim visoravnima Kambodže.

Naučnici su sakupili ove zelene jamarice iz Tajlanda, Laosa, Vijetnama i Kambodže u periodu između 1999. i 2003. godine i ispitivali njihove fizičke i genetske karakteristike kako bi utvrdili da li je reč o novoj vrsti.
Samo nekoliko ljudi na svetu je videlo ovu zmiju, a upoznajemo ovu vrstu na osnovu nekoliko jedinki &#8211; rekla je Anita Malhotra, koautor studije, molekularni ekolog na Univerzitetu Bangor u Velikoj Britaniji &#8211; Da budem iskrena, o njima znamo veoma malo.
Malhotra i njene kolege takođe su otkrili još par vrsti zmija, sa upadljivim žutim očima, i nazvali ih Kardamomsko planinske zelene zmije jamarice (Cryptelytrops cardamomensis), a iste naseljavaju jugoistočnu oblast Tajlanda i jugozapadnu Kambodžu.
 
&#169; 2011, GN Official ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/rubinooka-zelena-zmija-novi-reptil/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Igračke koje mogu da se pojedu</title>
		<link>http://gorannecin.rs/igracke-koje-mogu-da-se-pojedu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=igracke-koje-mogu-da-se-pojedu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/igracke-koje-mogu-da-se-pojedu/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 05 Feb 2011 15:00:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[biljke]]></category>
		<category><![CDATA[biološka pakovanja]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[dečije igračke]]></category>
		<category><![CDATA[Dorsten]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[Hubert Loik]]></category>
		<category><![CDATA[igračke]]></category>
		<category><![CDATA[kukuruz]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Nirnberg]]></category>
		<category><![CDATA[sajam igračaka]]></category>
		<category><![CDATA[sajmovi]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Rajna Vestfalija]]></category>
		<category><![CDATA[zdrava hrana]]></category>
		<category><![CDATA[zelene igračke]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=22538</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Moto sajma igračaka u Nirnbergu ove godine glasi: &#8220;Igračke postaju zelene&#8221; što znači da su u trendu one ekološki prihvatljive.

Tako su predstavljene i kockice od kukuruza, ofarbane bojama koje se koriste za proizvodnju hrane, sa kojima deca mogu da naprave bilo šta.
&#8220;Zelene igračke&#8221; za proizvođača Huberta Loika nisu ništa novo. Ovaj poljoprivrednik iz Dorstena u Vestfaliji odavno se opredelio za vrlo brižljivo korišćenje prirodnih proizvoda.
&#8220;Još kao dete razlikovao sam se od braće i sestara. Oduvek sam bio preduzetničkog duha, veoma aktivan. Nekada su mali krompiri koji su sortirani prilikom pakovanja, bacani. Ja sam ih sakupljao, pakovao i prodavao kao delikates&#8221;, kaže Loika na Sajmu igračaka.
Kasnije se zainteresovao za izradu proizvoda od biljnih sirovina, kao što je kukuruz. Od zrna kukuruza može se mnogo toga napraviti. Na primer, biološko pakovanje, igračke koje podstiču kreativnost dece.
Za to se, najpre, zrna kukuruza moraju preraditi u sirovu supstancu. Tako se proizvode prirodne igračke, ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/igracke-koje-mogu-da-se-pojedu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji</title>
		<link>http://gorannecin.rs/rezolucija-evropskog-parlamenta-o-srbiji/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=rezolucija-evropskog-parlamenta-o-srbiji</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/rezolucija-evropskog-parlamenta-o-srbiji/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 20 Jan 2011 11:23:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Agencija za borbu protiv korupcije]]></category>
		<category><![CDATA[Agencija za hemikalije]]></category>
		<category><![CDATA[Balkan]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[Bolonjski proces]]></category>
		<category><![CDATA[Boris Tadić]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Bošnjačko nacionalno veće]]></category>
		<category><![CDATA[Bujanovac]]></category>
		<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[Crveni krst]]></category>
		<category><![CDATA[demokratija]]></category>
		<category><![CDATA[Drugi svetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Dunav]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[EULEX]]></category>
		<category><![CDATA[Eurojust]]></category>
		<category><![CDATA[Europol]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Evropska istraživačka oblast]]></category>
		<category><![CDATA[Evropski parlament]]></category>
		<category><![CDATA[građansko društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Haški tribunal]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Ibar]]></category>
		<category><![CDATA[Instrumenti predpristupne pomoći]]></category>
		<category><![CDATA[Internet]]></category>
		<category><![CDATA[interno raseljena lica]]></category>
		<category><![CDATA[Island]]></category>
		<category><![CDATA[izbeglice]]></category>
		<category><![CDATA[jezera]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Ketrin Ešton]]></category>
		<category><![CDATA[korupcija]]></category>
		<category><![CDATA[Kosova]]></category>
		<category><![CDATA[kriminal]]></category>
		<category><![CDATA[Kriterijumi iz Kopenhagena]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska prava]]></category>
		<category><![CDATA[lokalna samouprava]]></category>
		<category><![CDATA[manjinske grupe]]></category>
		<category><![CDATA[mediji]]></category>
		<category><![CDATA[Medveđa]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodni monetarni fond]]></category>
		<category><![CDATA[međuregionalni odnosi]]></category>
		<category><![CDATA[nacionalizam]]></category>
		<category><![CDATA[nacionalne manjine]]></category>
		<category><![CDATA[novinari]]></category>
		<category><![CDATA[organizovani kriminal]]></category>
		<category><![CDATA[Ovčara]]></category>
		<category><![CDATA[Parada ponosa]]></category>
		<category><![CDATA[Parada ponosa 2010]]></category>
		<category><![CDATA[parlamentarizam]]></category>
		<category><![CDATA[Perućac]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[Preševo]]></category>
		<category><![CDATA[Preševska dolina]]></category>
		<category><![CDATA[Priština]]></category>
		<category><![CDATA[ratni zločini]]></category>
		<category><![CDATA[ratovi]]></category>
		<category><![CDATA[ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]></category>
		<category><![CDATA[RECOM]]></category>
		<category><![CDATA[region]]></category>
		<category><![CDATA[reke]]></category>
		<category><![CDATA[Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji]]></category>
		<category><![CDATA[Romi]]></category>
		<category><![CDATA[Sandžak]]></category>
		<category><![CDATA[saobraćaj]]></category>
		<category><![CDATA[Savet bezbednosti UN]]></category>
		<category><![CDATA[Savet ministara EU]]></category>
		<category><![CDATA[seksualne manjine]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[sloboda medija]]></category>
		<category><![CDATA[Solun]]></category>
		<category><![CDATA[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]]></category>
		<category><![CDATA[Srebrenica]]></category>
		<category><![CDATA[stopa nezaposlenosti u srbiji]]></category>
		<category><![CDATA[stopa nezaposlenosti u srbiji 2011]]></category>
		<category><![CDATA[Strazbur]]></category>
		<category><![CDATA[sudstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>
		<category><![CDATA[UN]]></category>
		<category><![CDATA[Vojska Srbije]]></category>
		<category><![CDATA[Vojvodina]]></category>
		<category><![CDATA[Vukovar]]></category>
		<category><![CDATA[Zakon protiv diskriminacije]]></category>
		<category><![CDATA[Zapadni Balkan]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita životne sredine]]></category>
		<category><![CDATA[železnica]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=22161</guid>
		<description><![CDATA[Rezoluciji usvojenoj 19. januara 2011. na sednici u Strazburu vlasti Srbije pozivaju se da okončaju saradnju sa Haškim tribunalom, započnu dijalog sa Kosovom i dovrše započete reforme kako bi Srbija napredovala ka članstvu u EU. Prenosimo integralni prevod rezolucije.

Rezolucija Evropskog parlamenta o procesu evropskih integracija Srbije
B7-0021/2011 Evropski parlament,
- imajući u vidu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice i njenih članica i Republike Srbije, čija ratifikacija od strane država članica i Evropskog parlamenta je u toku, i Prelazni sporazum o trgovini i pitanjima vezanim za trgovinu između Evropske zajednice i Republike Srbije, koji je stupio na snagu 1. februara 2010,
- imajući u vidu Zaključke Saveta od 25. oktobra 2010. kojima se Komisija poziva da pripremi mišljenje o kandidaturi Srbije za članstvo u Evropskoj uniji i Zaključke Saveta od 14. juna 2010,
- imajući u vidu Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (1999), Savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 22. jula ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/rezolucija-evropskog-parlamenta-o-srbiji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ima li još ovoga u Srbiji?!</title>
		<link>http://gorannecin.rs/ima-li-jos-ovoga-u-srbiji/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=ima-li-jos-ovoga-u-srbiji</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/ima-li-jos-ovoga-u-srbiji/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 23 Dec 2010 15:36:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istočno od raja]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Bdeograd]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska prava]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearni materijali]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearni otpad]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[Vinča]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=21025</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Građani Srbije pitaju.

 
httpvh://www.youtube.com/watch?v=EwS6JWvkQ4Y
 
&#169; 2010, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeRezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji Tri četvrtine studenata želi da napusti Srbiju U Srbiji zvanično ima 650.000 siromašnih građana Najveća nezaposlenost i inflacija, najmanje plate i najkraći život Srbija na drugom mestu u svetu po broju odlazaka mladih PISMO RAZOČARANOG ČLANA DS PREDSEDNIKU Broj zahteva za azil iz Srbije porastao za fantastičnih 756 odsto 650.000 ljudi u Srbiji živi ispod ili na granici siromaštva ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/ima-li-jos-ovoga-u-srbiji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Protestvovali pod vodom</title>
		<link>http://gorannecin.rs/protestvovali-pod-vodom/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=protestvovali-pod-vodom</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/protestvovali-pod-vodom/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 07 Dec 2010 20:43:33 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Centralna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Kankun]]></category>
		<category><![CDATA[klima]]></category>
		<category><![CDATA[klimatske promene]]></category>
		<category><![CDATA[Meksiko]]></category>
		<category><![CDATA[muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[podvodni muzej]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=19893</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Podvodni muzej u meksičkom gradu Kankunu bio je mesto za protest Greenpeace-a i aktivista  lokalnih organizacija koje se bore za očuvanje ekologije.

Nesvakidašnji oblik protesta upriličen je kako bi se upozorila svetska javnost na ubrzane klimatske promene, koje štete ljudima i samoj planeti Zemlji. Protest je imao oficijelni naziv &#8220;Real People Can&#8217;t Live Underwater&#8221;, u prevodu &#8211; Stvarni ljudi ne mogu da žive pod vodom.
Performans se sastojao u tome što su aktivisti zaronili do kamenih skulptura ljudi na dnu podvodnog muzeja i probali da pričaju sa njima, aludirajući na naziv koji protest nosi i istovremeno upozorava.
Borci za očuvanje ekologije ali, kako kažu, i samih ljudskih života, performans su upriličili uoči održavanja konferencije u ovom gradu na koja razmatra pitanja okeana i mora kao dela globalnog ekosistema. Aktivisti su naročito upozorili na opasnost od porasta nivoa okeana i mora po milione ljudi koji žive u priobalnimpodručjima na celoj planeti
httpvh://www.youtube.com/watch?v=w3lofUQxK-4
httpvh://www.youtube.com/watch?v=k9ktlXA6qC0
 
&#169; 2010, GN Official Website. All rights reserved. ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/protestvovali-pod-vodom/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Evolucija solarne arhitekture</title>
		<link>http://gorannecin.rs/evolucija-solarne-arhitekture/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=evolucija-solarne-arhitekture</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/evolucija-solarne-arhitekture/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 30 Nov 2010 01:25:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukativno]]></category>
		<category><![CDATA[Kuća]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[američki Indijanci]]></category>
		<category><![CDATA[Anasazi]]></category>
		<category><![CDATA[Anasazi indijanci]]></category>
		<category><![CDATA[Appenzell]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[bioklima]]></category>
		<category><![CDATA[Dunav]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[građevinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Indijanci]]></category>
		<category><![CDATA[klima]]></category>
		<category><![CDATA[Kolorado]]></category>
		<category><![CDATA[Ksenofont]]></category>
		<category><![CDATA[kuće]]></category>
		<category><![CDATA[Lepenski vir]]></category>
		<category><![CDATA[Messa Verde]]></category>
		<category><![CDATA[Milenko Radović]]></category>
		<category><![CDATA[nacionalni parkovi]]></category>
		<category><![CDATA[Nova Engleska]]></category>
		<category><![CDATA[pasivne solarne kuće]]></category>
		<category><![CDATA[reke]]></category>
		<category><![CDATA[Rimljani]]></category>
		<category><![CDATA[rimska kupatila]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Sokrat]]></category>
		<category><![CDATA[solarna arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[Sunce]]></category>
		<category><![CDATA[sunčeva energija]]></category>
		<category><![CDATA[Švajcarska]]></category>
		<category><![CDATA[termoizolacija]]></category>
		<category><![CDATA[trem]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=3477</guid>
		<description><![CDATA[Korišćenje sunčeve energije u arhitekturi je prisutno još od najranijeg razvoja ljudske civilizacije. Da bi stvorio pogodne životne uslove, čovek je morao da pravilno orijentiše mesto boravka prema Suncu.

Piše: Milenko Radović, dipl.inž.građ.
Koreni solarne arhitekture današnjice potiču iz pradavnog vremena. Na osnovu sistematskih arheoloških istraživanja Lepenskog vira je ustanovljeno da je na tom području ostvarena najstarija poznata arhitektura. Objekti na uvali Dunava izgrađeni 6500-5500. godine p.n.e. su imali osnovu u obliku zaobljenog trapeza koji se u solarnoj arhitekturi smatra izuzetno pogodnim oblikom. Šira strana trapeza je bila okrenuta ka Dunavu (istoku), odnosno jutarnjem suncu tako da su objekti u popodnevnim časovima bili u senci. Ovakva orijentacija je omogućavala maksimalno iskorišćenje sunčevog zračenja u jutarnjim časovima što je bilo korisno za sušenje zidova objekata od noćne vlage.
 
Naselja Anasazi indijanaca u nacionalnom parku Mesa Verde (Messa Verde) u Koloradu iz perioda 1200‐1300. godine p.n.e. su bila izgrađena u stenovitim udubljenjima orijentisanim ka jugu ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/evolucija-solarne-arhitekture/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>U Srbiji skoro jedna petina zemljišta zagađena</title>
		<link>http://gorannecin.rs/u-srbiji-skoro-jedna-petina-zemljista-zagadena/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=u-srbiji-skoro-jedna-petina-zemljista-zagadena</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/u-srbiji-skoro-jedna-petina-zemljista-zagadena/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 26 Nov 2010 17:05:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istočno od raja]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Agencija za zaštitu životne sredine Srbije]]></category>
		<category><![CDATA[aluvijalne površine]]></category>
		<category><![CDATA[arsen]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[dolina Kolubare]]></category>
		<category><![CDATA[dolina Velike Morave]]></category>
		<category><![CDATA[doline]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[hemija]]></category>
		<category><![CDATA[hrom]]></category>
		<category><![CDATA[Kolubara]]></category>
		<category><![CDATA[nikl]]></category>
		<category><![CDATA[olovo]]></category>
		<category><![CDATA[poljoprivreda]]></category>
		<category><![CDATA[Pomoravlje]]></category>
		<category><![CDATA[reke]]></category>
		<category><![CDATA[Šumadija]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Morava]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita životne sredine]]></category>
		<category><![CDATA[životna sredina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=18961</guid>
		<description><![CDATA[Oko jedne petine ispitivanog zemljišta u pojedinim delovima Srbije sadrži jedan ili više zagađivača u količini većoj od maksimalno dozvoljene, piše u Izveštaju o stanju životne sredine u Srbiji u 2009. godini.

Kako se navodi u Izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, 18 odsto uzoraka zemljišta iz okoline Beograda, dela Pomoravlja i Šumadije sadrže jedan ili više zagađivača iznad maksimalno dozvoljene koncentracije.
Ispitivano zemljište na takozvanim &#8220;hot-spot&#8221; lokalitetima u dolini Velike Morave sadrži povećan sadržaj nikla, hroma, arsena i olova.
Zemljišta u dolini Kolubare je opterećeno visokim koncentracijama nikla i hroma, i u manjoj meri olova.
Navodi se da te koncentracije polutanata &#8220;mogu izazvati neposredno ili posredno negativno dejstvo na sredine koje dolaze u kontakt sa zemljištem&#8221;.
&#8220;Nedostatkom informacija dostupnih za analizu pritisaka na zemljište i nedostatkom budžeta za rešavanje problema iz ove oblasti, zaključuje se da je zemljište i dalje relativno zanemaren prirodni resurs&#8221;, navodi se u Izveštaju.
Dodaje se i da postoji potreba ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/u-srbiji-skoro-jedna-petina-zemljista-zagadena/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Svinjska kuga u Srbiji</title>
		<link>http://gorannecin.rs/svinjska-kuga-u-srbiji/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=svinjska-kuga-u-srbiji</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/svinjska-kuga-u-srbiji/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 21 Nov 2010 01:54:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istočno od raja]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[divlje svinje]]></category>
		<category><![CDATA[domaće svinje]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[epidemije]]></category>
		<category><![CDATA[farme svinja]]></category>
		<category><![CDATA[Novi Sad]]></category>
		<category><![CDATA[Sremska Mitrovica]]></category>
		<category><![CDATA[svinje]]></category>
		<category><![CDATA[svinjska kuga]]></category>
		<category><![CDATA[svinjsko meso]]></category>
		<category><![CDATA[Veliki Radinci]]></category>
		<category><![CDATA[veterinarske organizacije]]></category>
		<category><![CDATA[veterinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>
		<category><![CDATA[životinjske zaraze]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=18582</guid>
		<description><![CDATA[Žarište kuge svinja utvrđeno je na farmi u mestu Veliki Radinci kod Sremske Mitrovice, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, ukazavši da se mogu zaraziti divlje i domaće svinje, ali ne druge životinje i ljudi.

Veterinarska inspekcija je blokirala farmu odmah po utvrđivanju sumnje na bolest, a u toku je analiza da bi se utvrdio izvor bolesti i eventualno postojanje nekog novog žarišta.
Klasična kuga svinja potvrđena je u naučnim institutima za veterinarstvo u Beogradu i Novom Sadu.
Protiv vlasnika svinja i veterinarskih organizacija koje nisu poštovali propisane mere i time doprineli širenju klasične kuge svinja i pojavi ekonomskih i drugih šteta, preduzeće se najoštrije, zakonom propisane mere, kaže se u saopštenju.
Formiran je lokalni krizni štab kojim rukovodi šef odseka veterinarske inspekcije Uprave za veterinu uz prisustvo predstavnika opštine Sremska Mitrovica, MUP-a iz Sremske Mitrovice, veterinarskih inspektora i veterinara iz ovlašćenih veterinarskih stanica.
&#8220;Na tu bolest su prijemčive isključivo svinje, domaće i divlje, i od nje ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/svinjska-kuga-u-srbiji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Osnovni principi gradnje pasivne solarne kuće</title>
		<link>http://gorannecin.rs/osnovni-principi-gradnje-pasivne-solarne-kuce/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=osnovni-principi-gradnje-pasivne-solarne-kuce</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/osnovni-principi-gradnje-pasivne-solarne-kuce/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 21 Nov 2010 01:25:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukativno]]></category>
		<category><![CDATA[Kuća]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[brisoleji]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[energetika]]></category>
		<category><![CDATA[građevinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[kolektori toplote]]></category>
		<category><![CDATA[krovovi]]></category>
		<category><![CDATA[kuće]]></category>
		<category><![CDATA[mikroklima]]></category>
		<category><![CDATA[mikroklimatska opna]]></category>
		<category><![CDATA[Milenko Radović]]></category>
		<category><![CDATA[pasivne solarne kuće]]></category>
		<category><![CDATA[pasivni solarni principi]]></category>
		<category><![CDATA[pokretni brisoleji]]></category>
		<category><![CDATA[prirodna ventilacija]]></category>
		<category><![CDATA[solarna arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[solarna energija]]></category>
		<category><![CDATA[staklena bašta]]></category>
		<category><![CDATA[staklenik]]></category>
		<category><![CDATA[Sunce]]></category>
		<category><![CDATA[sunčeva energija]]></category>
		<category><![CDATA[termoizolacija]]></category>
		<category><![CDATA[trem]]></category>
		<category><![CDATA[ventilacija]]></category>
		<category><![CDATA[zeleni krovovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=3476</guid>
		<description><![CDATA[Pasivni solarni principi primenjivi su ne samo na porodičnim, individualnim kućama, nego i na objektima raznih namena. Naborojaćemo 10 osnovnih principa za gradnju pasivne solarne kuće.

Piše: Milenko Radović, dipl.inž.građ.
1. Izaberite mesto koje dobija južno sunce, bez visokog drveća, brda ili visokih zgrada sa južne strane. Ukoliko niste sigurni, obidjite budući plac oko 21 decembra, kada je sunce najniže na nebu. Južni zid kuće mora dobijati punu sunčevu svetlost od 9 pre podne do 3 po podne. Ponesite kompas kako bi odredili jug. ali imajte u vidu da pokazuje magnetni sever može odstupati i do 25 stepeni od pravog severa. A kada su u pitanju pravci duvanja vetrova, objekat svojom dužom stranom treba da prati pravac najprisutnijeg zimskog vetra u okruženju u kome je smešten. Kao dodatna zaštita od vetra, preporučuje se i zaštita pojasem zimzelenog drveća prema strani sa koje vetar duva.
2. Sistemom različitih spoljašnjih ili unutrašnjih zaštita od sunca, ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/osnovni-principi-gradnje-pasivne-solarne-kuce/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Majak &#8211; &#8220;permanentni Černobil&#8221;</title>
		<link>http://gorannecin.rs/majak-permanentni-cernobil/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=majak-permanentni-cernobil</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/majak-permanentni-cernobil/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 20 Nov 2010 21:04:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Ahaus]]></category>
		<category><![CDATA[Čeljabinsk 65]]></category>
		<category><![CDATA[Černobil]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Majak]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearna energija]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearna postrojenja]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearne katastrofe]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearni otpad]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Saša Bojić]]></category>
		<category><![CDATA[SSSR]]></category>
		<category><![CDATA[Ural]]></category>
		<category><![CDATA[Vladimir Sivjak]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=18524</guid>
		<description><![CDATA[Majak je poprište najveće nuklearne katastrofe u istoriji čovečanstva. Tamo je bivši SSSR sagradio nuklearna postrojenja koja su do danas ostala odsečena od spoljnog sveta. Nemačka bi da tamo šalje i svoj nuklearni otpad.

Piše: Saša Bojić
Izvor: Deutsche Welle Serbian
Majak &#8211; poznat i pod imenom Čeljabinsk 65 &#8211; jeste zabranjena zona. Tamo se proizvodi nuklearna energija i skladišti nuklearni otpad. Od 1948. godine pa naovamo, taj otpad se odlaže u sistem jezera i reku Teču, kako bi voda smanjila intenzitet radioaktivnosti. Ali, zaštita je tako loša da je otpad vodenim putem dospevao u zemljište koje je ostalo bespovratno kontaminirano.
Havarije
Postrojenja ovog nuklearnog kompleksa su više puta zadesile havarije, a najteža među njima se desila 1957, kada je zakazao sistem hlađenja u jednom od rezervoara sa atomskim otpadom. Rezervoar je ekspolodirao a količina radioaktivnog zračenja koje je tada oslobođeno višestruko je nadmašivala černobilsku. Najmanje 20.000 kvadratnih kilometara oko postrojenja Majak predstavlja najteže kontaminiranu ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/majak-permanentni-cernobil/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

