<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; hirurgija</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/hirurgija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Fri, 18 May 2012 12:42:26 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>Andreas Vezalijus</title>
		<link>http://gorannecin.rs/andreas-vezalijus/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=andreas-vezalijus</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/andreas-vezalijus/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 08 May 2011 10:02:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Naučnici koji su promenili svet]]></category>
		<category><![CDATA[anatomija]]></category>
		<category><![CDATA[Andreas Vesalius]]></category>
		<category><![CDATA[Andreas Vezalijus]]></category>
		<category><![CDATA[Belgija]]></category>
		<category><![CDATA[Bliski istok]]></category>
		<category><![CDATA[Brisel]]></category>
		<category><![CDATA[carevi]]></category>
		<category><![CDATA[De Humani Corporis Fabrica Libri Septem]]></category>
		<category><![CDATA[Dehumani corporis fabrica]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Filip Drugi]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Galen]]></category>
		<category><![CDATA[Galen iz Pergama]]></category>
		<category><![CDATA[Habsburška monarhija]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hirurzi]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Jerusalim]]></category>
		<category><![CDATA[Karlo Peti]]></category>
		<category><![CDATA[knjige]]></category>
		<category><![CDATA[kraljevi]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska anatomija]]></category>
		<category><![CDATA[Luvain]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[medicinska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[medicinski udžbenici]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[O ustrojstvu ljudskog tela]]></category>
		<category><![CDATA[Padova]]></category>
		<category><![CDATA[Pariz]]></category>
		<category><![CDATA[Sedam knjiga o građi ljudskog tela]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Sveto rimsko carstvo nemačkog naroda]]></category>
		<category><![CDATA[Ticijan]]></category>
		<category><![CDATA[umetnici]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet u Padovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25958</guid>
		<description><![CDATA[Andreas Vezalijus (1514 &#8211; 1564.) rođen je u Briselu, u Belgiji. Godine 1537. postaje profesor anatomije i hirurgije na Univerzitetu u Padovi. &#8220;O ustrojstvu ljudskog tela&#8221; (Dehumani corporis fabrica), prvi anatomski tačan medicinski udžbenik, objavljuje 1543. godine. Iste godine prelazi na habsburški dvor, gde radi kao lekar kod cara Karla Petog, a zatim kod španskog kralja Filipa Drugog. Godine 1564. umire na hodočašću u Svetu zemlju.

Treba imati hrabrosti za suprotstavljanje nekom priznatom autoritetu, naročito autoritetu koji se čitavih četrnaest vekova nije dovodio u pitanje, a posebno ako čovek koji želi izneti svoje neslaganje nije stariji od dvadeset i osam godina i tek nedavno završio fakultet. Takav zadatak, međutim, sebi je na leđa natovario Andreas Vesalius. Većina savremenika u tome nije videla ništa hrabro: umesto toga, smatrali su ga lažljivcem i ludakom.
Autoritet kojem se Vezalijus usudio suprotstaviti bio je Galen, znameniti lekar iz rimskog doba, čiji su se spisi smatrali završnom ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/andreas-vezalijus/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prva potpuna transplantacija lica u SAD</title>
		<link>http://gorannecin.rs/prva-potpuna-transplantacija-lica-u-sad/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=prva-potpuna-transplantacija-lica-u-sad</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/prva-potpuna-transplantacija-lica-u-sad/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 21 Mar 2011 18:48:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[Betsy Nable]]></category>
		<category><![CDATA[Boston]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[opekotine]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[transplantacija celog lica]]></category>
		<category><![CDATA[transplantacija lica]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=24308</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) U SAD je sprovedena prva potpuna transplantacija lica, a pacijent je 25-godišnjak kome je celo lice potpuno bilo izgorelo, saopšteno je u Bostonu.

&#8220;To je prva uspešna potpuna transplantacija lica u SAD&#8221;, saopštila je univerzitetska bolnica u Bostonu.
&#8220;Operacija je uspela zahvaljujući ekipi plastičnih hirurga ali i donaciji organa&#8221;, izjavila je načelnik bolnice Betsy Nable.
Ekipa od 30 specijalista, medicinskih sestara i anesteziologa, učestvovala je u operaciji koja je trajala više od 15 sati.
Lekari su uspeli da presade nos, usne, kožu, kao i sve mišiće i nerve koji omogućavaju osećaje na organima lica.
Dalasu Vijensu je u novembru 2008. godine u potpunosti izgorelo lice kada je dodirnuo žicu s visokim naponom struje dok je brao trešnje na drvetu. Opekotine su mu potpuno izbrisale crte lica.
Prva potpuna transplantacija lica, uključujući očne kapke i suzne kanale, sprovedena je u junu 2010. godine u Francuskoj.
 
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeCyber operacija Blitzkrieg ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/prva-potpuna-transplantacija-lica-u-sad/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Carski rez</title>
		<link>http://gorannecin.rs/carski-rez/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=carski-rez</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/carski-rez/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Mar 2011 13:36:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[analgetici]]></category>
		<category><![CDATA[anestezija]]></category>
		<category><![CDATA[bebe]]></category>
		<category><![CDATA[carski rez]]></category>
		<category><![CDATA[epiduralna analgezija]]></category>
		<category><![CDATA[ginekologija]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hiruške operacije]]></category>
		<category><![CDATA[lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[materica]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[patološki porođaj]]></category>
		<category><![CDATA[porođaj]]></category>
		<category><![CDATA[regionalna analgezija]]></category>
		<category><![CDATA[sectio caesarea]]></category>
		<category><![CDATA[spinalna analgezija]]></category>
		<category><![CDATA[trudnice]]></category>
		<category><![CDATA[vagina]]></category>
		<category><![CDATA[vaginalni porođaj]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=23530</guid>
		<description><![CDATA[Carski rez (sectio caesarea) je hirurški zahvat koji podrazumeva pravljenje reza na trbuhu i na materici i porođaj vaše bebe kroz taj rez. Može biti planiran, kada se unapred zna da postoji nemogućnost vaginalnog porođaja, ili hitan, kada u toku porođaja dođe do pojave komplikacija zbog kojih je suviše opasno završiti porođaj vaginalnim putem.

Procenat trudnica koje se porode carskim rezom kreće se oko 20-25 odsto kod nas, i raste tokom proteklih godina. Carski rez je operacija kod koje se otvara trbušna šupljina, i zbog toga kao način završavanja porođaja nosi veći rizik po trudnicu od vaginalnog porođaja, veća je mogućnost pojave infekcije, jakog krvarenja, povreda unutrašnjih organa, tromboembolije, itd. Takođe se duže ostaje u bolnici nego posle vaginalnog porođaja.
Kakva je priprema za carski rez?
Vaš ginekolog će sa vama prvo obaviti razgovor da li je neophodno da se radi carski rez, i zašto. Potrebno je da imate svu potrebnu dokumentaciju (lična ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/carski-rez/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Povećan testis</title>
		<link>http://gorannecin.rs/povecan-testis/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=povecan-testis</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/povecan-testis/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 22 Feb 2011 14:53:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[adenokarcinom]]></category>
		<category><![CDATA[analgetici]]></category>
		<category><![CDATA[angiomiksom]]></category>
		<category><![CDATA[bubrezi]]></category>
		<category><![CDATA[ciste]]></category>
		<category><![CDATA[epidermalne ciste]]></category>
		<category><![CDATA[epididimis]]></category>
		<category><![CDATA[epididymitis]]></category>
		<category><![CDATA[hemangiom]]></category>
		<category><![CDATA[hematokela]]></category>
		<category><![CDATA[hernia]]></category>
		<category><![CDATA[hidrokela]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hiruške operacije]]></category>
		<category><![CDATA[histiocitom]]></category>
		<category><![CDATA[karcinomi]]></category>
		<category><![CDATA[kila]]></category>
		<category><![CDATA[krvne žile]]></category>
		<category><![CDATA[leiomiom]]></category>
		<category><![CDATA[lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[limfangiom]]></category>
		<category><![CDATA[lojne ciste]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[mošnice]]></category>
		<category><![CDATA[muškarci]]></category>
		<category><![CDATA[orhitis]]></category>
		<category><![CDATA[penis]]></category>
		<category><![CDATA[perineurom]]></category>
		<category><![CDATA[povećan testis]]></category>
		<category><![CDATA[sarkom]]></category>
		<category><![CDATA[sperma]]></category>
		<category><![CDATA[spermatokela]]></category>
		<category><![CDATA[testisi]]></category>
		<category><![CDATA[torzija testisa]]></category>
		<category><![CDATA[tumori]]></category>
		<category><![CDATA[upala epididimisa]]></category>
		<category><![CDATA[upala pasemenika]]></category>
		<category><![CDATA[upala testisa]]></category>
		<category><![CDATA[upale]]></category>
		<category><![CDATA[urologija]]></category>
		<category><![CDATA[varikokela]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=22993</guid>
		<description><![CDATA[Simptom povećanja testisa za muškarca je vrlo alarmantan. Iako se ne radi uvek o povećanju samog testisa već o dešavanjima u mošnici i oko njih, povećanje mošnice muškarci gotovo uvek doživljavaju kao povećanje testisa.

Ovaj se problem može pojaviti u muškaraca svih strarosnih doba i može biti praćen drugim simptomima kao što je bol. Povećanje mošnice može nastati na jednoj ili obe strane, a testisi i penis mogu biti pogođeni ili ne.
Mogući uzroci
Brojni uzroci mogu uzrokovati jednostrano ili obostrano povećanje mošnice, a većinom su dobroćudni i ne uključuju tumore. Ipak uvek treba isključiti karcinom, za svaki slučaj.
- torzija (uvrnuće) testisa
- ozleda
- kila
- zatajenje srca
- hidrokela
- varikokela
- spermatokela
- hematokela
- cista; lojna i epidermalna
- upala testisa (orhitis)
- upala pasemenika, epididimisa (epididymitis)
- neki medicinski zahvati
- hirurški zahvat u preponskom području
- tumori
- uopšteno sva stanja koja uzrokuju poremećaj prometa tečnosti u telu
Torzija testisa je hitno medicinsko stanje kod kojeg se semenik uvrne oko semenovoda čime ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/povecan-testis/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Trudnoća i porađanje</title>
		<link>http://gorannecin.rs/trudnoca-i-poradanje/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=trudnoca-i-poradanje</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/trudnoca-i-poradanje/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 21 Feb 2011 13:06:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[acidoza]]></category>
		<category><![CDATA[akušeri]]></category>
		<category><![CDATA[akušerstvo]]></category>
		<category><![CDATA[amniocenteza]]></category>
		<category><![CDATA[amnioinfuzija]]></category>
		<category><![CDATA[amnioskopija]]></category>
		<category><![CDATA[analni otvor]]></category>
		<category><![CDATA[anestezija]]></category>
		<category><![CDATA[antenatalna zaštita]]></category>
		<category><![CDATA[antitela]]></category>
		<category><![CDATA[Apgar skor]]></category>
		<category><![CDATA[aspiracija fetalnog urina]]></category>
		<category><![CDATA[babice]]></category>
		<category><![CDATA[bebe]]></category>
		<category><![CDATA[belančevine]]></category>
		<category><![CDATA[biofizički profil ploda]]></category>
		<category><![CDATA[biopsija horiona]]></category>
		<category><![CDATA[biopsija horionskih čupica]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti bubrega]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti genitalija]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti jetre]]></category>
		<category><![CDATA[Brakston Hiksove kontrakcije]]></category>
		<category><![CDATA[bubrezi]]></category>
		<category><![CDATA[carski rez]]></category>
		<category><![CDATA[cervikalni bris]]></category>
		<category><![CDATA[CTG]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[dilatacija grlića materice]]></category>
		<category><![CDATA[diseminovana intravaskularna koagulopatija]]></category>
		<category><![CDATA[dismaturite]]></category>
		<category><![CDATA[Dopler test]]></category>
		<category><![CDATA[edemi]]></category>
		<category><![CDATA[eklampsija]]></category>
		<category><![CDATA[eklampsija u trudnoći]]></category>
		<category><![CDATA[ekspulzija]]></category>
		<category><![CDATA[endokrinološke bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[enterokolitis]]></category>
		<category><![CDATA[epiduralna analgezija]]></category>
		<category><![CDATA[epiduralni prostor]]></category>
		<category><![CDATA[epiziotomija]]></category>
		<category><![CDATA[eritrociti]]></category>
		<category><![CDATA[fetalna malformacija]]></category>
		<category><![CDATA[fetalni ascit]]></category>
		<category><![CDATA[fetalni eritrociti]]></category>
		<category><![CDATA[fetalni pokreti]]></category>
		<category><![CDATA[fetalni tonus]]></category>
		<category><![CDATA[feticid]]></category>
		<category><![CDATA[fetusi]]></category>
		<category><![CDATA[forceps]]></category>
		<category><![CDATA[fundus simfiza]]></category>
		<category><![CDATA[genetika]]></category>
		<category><![CDATA[genetske bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[genitalije]]></category>
		<category><![CDATA[gestacijska starost ploda]]></category>
		<category><![CDATA[gestacijski dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[ginekologija]]></category>
		<category><![CDATA[ginekolozi]]></category>
		<category><![CDATA[glavica ploda]]></category>
		<category><![CDATA[glikemija]]></category>
		<category><![CDATA[glukoza]]></category>
		<category><![CDATA[grlić materice]]></category>
		<category><![CDATA[hematologija]]></category>
		<category><![CDATA[hematološke bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[hiperbilirubinemija]]></category>
		<category><![CDATA[hiperglikemija]]></category>
		<category><![CDATA[hipertenzija]]></category>
		<category><![CDATA[hipertrofija]]></category>
		<category><![CDATA[hipokalcemija]]></category>
		<category><![CDATA[hipoksija]]></category>
		<category><![CDATA[hipomagnezemija]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hiruške operacije]]></category>
		<category><![CDATA[horioamnionitis]]></category>
		<category><![CDATA[horionske čupice]]></category>
		<category><![CDATA[Ig G Rh-antitela]]></category>
		<category><![CDATA[imunoglobulin]]></category>
		<category><![CDATA[indukcija porođaja]]></category>
		<category><![CDATA[infekcije]]></category>
		<category><![CDATA[insuficijencija bubrega]]></category>
		<category><![CDATA[insulin]]></category>
		<category><![CDATA[interuterina transfuzija]]></category>
		<category><![CDATA[intrakranijalno krvarenje]]></category>
		<category><![CDATA[intrapartalna zaštita]]></category>
		<category><![CDATA[intrauterina infekcija]]></category>
		<category><![CDATA[jetra]]></category>
		<category><![CDATA[jutarnja glikemija]]></category>
		<category><![CDATA[kardiotokografija]]></category>
		<category><![CDATA[kardiotokografija ploda]]></category>
		<category><![CDATA[kariotip]]></category>
		<category><![CDATA[kariotokografski zapis]]></category>
		<category><![CDATA[kefalhematom]]></category>
		<category><![CDATA[klonični grčevi]]></category>
		<category><![CDATA[koagulacija intraplacentarnih krvnih sudova laserom]]></category>
		<category><![CDATA[kordocenteza]]></category>
		<category><![CDATA[krvna slika]]></category>
		<category><![CDATA[krvne grupe]]></category>
		<category><![CDATA[krvni pritisak]]></category>
		<category><![CDATA[lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[ljudski fetusi]]></category>
		<category><![CDATA[matabolički pobačaji]]></category>
		<category><![CDATA[materica]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[metabolizam]]></category>
		<category><![CDATA[mikrobiologija]]></category>
		<category><![CDATA[mrtvorođenost]]></category>
		<category><![CDATA[narkomanija]]></category>
		<category><![CDATA[nefropatija]]></category>
		<category><![CDATA[neonatalna zaštita]]></category>
		<category><![CDATA[neonatalni period]]></category>
		<category><![CDATA[nervni sistem]]></category>
		<category><![CDATA[neurološke bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[novorođenčad]]></category>
		<category><![CDATA[NST]]></category>
		<category><![CDATA[OGTT]]></category>
		<category><![CDATA[Papanikolau test]]></category>
		<category><![CDATA[patološki OGTT]]></category>
		<category><![CDATA[pedijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[perinatalna smrtnost]]></category>
		<category><![CDATA[perinatalna zaštita]]></category>
		<category><![CDATA[perinatalne infekcije]]></category>
		<category><![CDATA[plodova voda]]></category>
		<category><![CDATA[polihidramnion]]></category>
		<category><![CDATA[porodica]]></category>
		<category><![CDATA[porodilišta]]></category>
		<category><![CDATA[porođaj]]></category>
		<category><![CDATA[postnatalna zaštita]]></category>
		<category><![CDATA[postpartalno krvarenje]]></category>
		<category><![CDATA[preeklampsija]]></category>
		<category><![CDATA[prekoncepcijsko savetovanje]]></category>
		<category><![CDATA[prevremeni porođaj]]></category>
		<category><![CDATA[proteinemija]]></category>
		<category><![CDATA[proteini]]></category>
		<category><![CDATA[proteinurija]]></category>
		<category><![CDATA[prskanje vodenjaka]]></category>
		<category><![CDATA[psihomotorni razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[puerperijum]]></category>
		<category><![CDATA[pupčanik]]></category>
		<category><![CDATA[respiratorne bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[Rezus bolest]]></category>
		<category><![CDATA[Rh faktor]]></category>
		<category><![CDATA[šantovi]]></category>
		<category><![CDATA[šećerna bolest]]></category>
		<category><![CDATA[sectio caesarea]]></category>
		<category><![CDATA[seksualno prenosive bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[skrining hormozomopatija]]></category>
		<category><![CDATA[skrining trudnica]]></category>
		<category><![CDATA[sluzni čep]]></category>
		<category><![CDATA[spinalna analgezija]]></category>
		<category><![CDATA[spontani pobačaj]]></category>
		<category><![CDATA[spuštanje stomaka]]></category>
		<category><![CDATA[stomatologija]]></category>
		<category><![CDATA[tromboembolija]]></category>
		<category><![CDATA[trudnice]]></category>
		<category><![CDATA[trudnoća]]></category>
		<category><![CDATA[trudovi]]></category>
		<category><![CDATA[ultrazvuk]]></category>
		<category><![CDATA[urin]]></category>
		<category><![CDATA[urinokultura]]></category>
		<category><![CDATA[vagina]]></category>
		<category><![CDATA[vaginalni sekret]]></category>
		<category><![CDATA[vakuum ekstrakcija]]></category>
		<category><![CDATA[vakuum ekstraktor]]></category>
		<category><![CDATA[vanmaterična trudnoća]]></category>
		<category><![CDATA[virusi]]></category>
		<category><![CDATA[visok krvni pritisak]]></category>
		<category><![CDATA[vodenjak]]></category>
		<category><![CDATA[zdravstveni saveti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=22996</guid>
		<description><![CDATA[Sve o trudnoći i porađanju. Opšti saveti lekara, perinatalna zaštita, prekoncepcijsko savetovanje, preporučeni klinički pregledi, bol pri porođaju, Rezus bolest, broj kliničkih pregleda, forceps, ekstrakcija, carski rez, epiziotomija, epiduralna analgezija&#8230;

Šta je perinatalna zaštita?
Termin perinatalna zaštita definiše postupke i mere koje se u zdravstvenoj zaštiti majke i deteta preduzimaju u perinatalnom životu deteta. Cilj tih mera je smanjenje morbiditeta i mortaliteta majke i dece u trudnoći, porođaju i puerperijumu odnosno u ranom neonatalnom periodu života.
Osnovni principi perinatalne medicine i zaštite su da svaka žena ima pravo da ostvari materinstvo kada to želi i da svako dete ima pravo da se rodi fizički, psihički i emocionalno zdravo, a da pri tome život i zdravlje žene ne smeju biti ugroženi. Ostvarenje navedenog cilja može se postići planiranjem trudnoće i adekvatnom pretporođajnom, porođajnom i posleporođajnom zaštitom.
Šta je prekoncepcijsko savetovanje?
Prekoncepcijsko savetovanje i planiranje buduće trudnoće ne podrazumeva samo mere i postupke koji omogućavaju ženi materinstvo ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/trudnoca-i-poradanje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Izlečite se od hrkanja</title>
		<link>http://gorannecin.rs/izlecite-se-od-hrkanja/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=izlecite-se-od-hrkanja</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/izlecite-se-od-hrkanja/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 12 Jan 2011 00:14:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[alergijski rinitis]]></category>
		<category><![CDATA[apnea]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti nosa]]></category>
		<category><![CDATA[debtalne proteze]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[glavobolja]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hiruške operacije]]></category>
		<category><![CDATA[hrkanje]]></category>
		<category><![CDATA[moždani udar]]></category>
		<category><![CDATA[noćno mokrenje]]></category>
		<category><![CDATA[nos]]></category>
		<category><![CDATA[oksigenacija]]></category>
		<category><![CDATA[polipi]]></category>
		<category><![CDATA[polisomnografija]]></category>
		<category><![CDATA[ronhopatičari]]></category>
		<category><![CDATA[ronhopatija]]></category>
		<category><![CDATA[snovi]]></category>
		<category><![CDATA[spavanje]]></category>
		<category><![CDATA[visok krvni pritisak]]></category>
		<category><![CDATA[ždrelo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=21970</guid>
		<description><![CDATA[Ako se neki sindrom može nazvati fascinantnim, to je hrkanje. Proglašeno je za drugu po neprijatnosti buku koju proizvodi ljudski organizam, staro je koliko i samo spavanje i nije pod kontrolom naše volje, te na njega ne možemo uticati.

Izvor: vivamagazin.info
Osnovni faktor za nastanak hrkanja je narušen vazdušni put od nosa do traheje. Spavanje i san direktno su odgovorni za fenomen čujnog disanja. Tome doprinosi i veličina mekih tkiva u ždrelu koja je visoko disproporcionalna u odnosu na vazdušni prostor gde su smeštena, a opstrukcije najčešće nastaju u oralnom delu ždrela.
Za hrkanje kažemo da je uobičajeno, ali ne i normalno. Ono je najveći ubica mirnih spavaćih soba i zbog njega su propali mnogi inače uspešni brakovi. Hrkanje je bolest bračnog partnera, bolest slušaoca, sunovrat romantike, ponor za svaku idilu, ali i krajnji test koliko volite svog partnera. Istina je da žene ređe hrču i da je buka koju pri tome proizvode ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/izlecite-se-od-hrkanja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Fimoza</title>
		<link>http://gorannecin.rs/fimoza/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=fimoza</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/fimoza/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 11 Jan 2011 11:45:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[Balanitis xerotica obliterans]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[cirkumcizija]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[dečaci]]></category>
		<category><![CDATA[fimoza]]></category>
		<category><![CDATA[fiziološka fimoza]]></category>
		<category><![CDATA[glavić penisa]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hronične upale]]></category>
		<category><![CDATA[infekcije]]></category>
		<category><![CDATA[lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[masturbacija]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[mokraća]]></category>
		<category><![CDATA[mokraćni mehur]]></category>
		<category><![CDATA[penis]]></category>
		<category><![CDATA[Phimosis]]></category>
		<category><![CDATA[plastična hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[prepucij]]></category>
		<category><![CDATA[prepucioplastika]]></category>
		<category><![CDATA[preputium]]></category>
		<category><![CDATA[pubertet]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seksualna funkcija]]></category>
		<category><![CDATA[skrotum]]></category>
		<category><![CDATA[Stenosis preputii]]></category>
		<category><![CDATA[stenozna prepucija]]></category>
		<category><![CDATA[stereoidne masti]]></category>
		<category><![CDATA[suženje prepucija]]></category>
		<category><![CDATA[upale]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=21875</guid>
		<description><![CDATA[Fimoza je suženje ušća prepucija zbog čega se prepucij ne može prevući preko glavića penisa.

Što je prepucij?
Koža na glaviću penisa je obilata i kod penisa koji nije u erekciji većim delom pokriva glavić (glans) penisa i naziva se prepucij (preputium).
Naziv
Latinski naziv: Phimosis
Engleski naziv: Phimosis
Ostali nazivi: stenoza prepucija (Stenosis preputii)
Normalno suženje prepucija nakon rođenja
Većina dečaka rađa se s tzv. fiziološkom fimozom, tj. ne može im se prevući prepucij preko glavića penisa, ali to je normalno. U dojenačkoj dobi i u toku prve dve godine fiziološko slepljenje prepucija s glavićem je zaštita od oštećenja glavića amonijakom iz mokraće. Zbog toga se ne sme raditi namerno prevlačenje prepucija preko glavića zbog mogućnosti oštećenja tkiva i daljnjih oštećenja zbog delovanja mokraće.
Prepucij može biti uzak sve do puberteta i to se često ne smatra fimozom.
Starenjem se prepucij olabavljuje te se kod 98-99 odsto osamnaestogodišnjaka nađe normalno prevlačenje prepucija preko glavića. Lečenje se stoga može odgoditi ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/fimoza/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako bezbedno otkloniti mladeže</title>
		<link>http://gorannecin.rs/kako-bezbedno-otkloniti-mladeze/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=kako-bezbedno-otkloniti-mladeze</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/kako-bezbedno-otkloniti-mladeze/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 10 Jan 2011 12:35:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[angiome]]></category>
		<category><![CDATA[aterome]]></category>
		<category><![CDATA[bradavice]]></category>
		<category><![CDATA[citostatici]]></category>
		<category><![CDATA[dermatofibrome]]></category>
		<category><![CDATA[dermatohirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[dermoskopija]]></category>
		<category><![CDATA[displastični mladeži]]></category>
		<category><![CDATA[ekscizija]]></category>
		<category><![CDATA[fibromi]]></category>
		<category><![CDATA[granulomi]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[karcinomi]]></category>
		<category><![CDATA[keratoze]]></category>
		<category><![CDATA[kompjuterizovana dermoskopija]]></category>
		<category><![CDATA[kompjuterizovana dermoskopija Mole Max]]></category>
		<category><![CDATA[kongenitalni mladeži]]></category>
		<category><![CDATA[ksantelazme]]></category>
		<category><![CDATA[maligna alteracija]]></category>
		<category><![CDATA[maligni melanom]]></category>
		<category><![CDATA[maligni tumori]]></category>
		<category><![CDATA[maligni tumori kože]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[melanocit]]></category>
		<category><![CDATA[mladeži]]></category>
		<category><![CDATA[Mole Max]]></category>
		<category><![CDATA[otklanjanje mladeža]]></category>
		<category><![CDATA[pigmentne ćelije]]></category>
		<category><![CDATA[plastična hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[prekanoceroza]]></category>
		<category><![CDATA[siringome]]></category>
		<category><![CDATA[solarijumi]]></category>
		<category><![CDATA[suspektne lezije]]></category>
		<category><![CDATA[tumori]]></category>
		<category><![CDATA[UV zračenje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=21822</guid>
		<description><![CDATA[Naučna saznanja vezana za mladeže u zadnjih 20 godina do kojih se došlo kroz sveobuhvatne medicinske studije dramatično su promenila stavove u medicini vezano za ovu temu.

Raniji stav da je uklanjanje mladeža opasno po zdravlje je u potpunosti netačan i poticao je iz neznanja.
Da bi se razbili tabui vezani za mladeže potrebno je znati činjenice a to su:
1. Mladeži su u većini slučajeva bezopasne nakupnine pigmentnih ćelija u koži koje se pojavljuju u prvim godinama života ili kasnije i spadaju u grupu stečenih madeža.
2. Rizični mladeži su kongenitalni mladeži koji su prisutni na samom rođenju ali njihov broj obično ne prelazi 4- 5 odsto u opštoj populaciji.
3. Mladeži su prisutni u svim uzrastima, a posle tridesete godine gotovo da nema osobe koja nema između 10 i 40 mladeža, a nekada i više.
4. Postoje različite vrste mladeža i oni mogu biti u nivou kože ili blago uzdignuti ili na peteljci, pravilnog ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/kako-bezbedno-otkloniti-mladeze/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako prepoznati frigidnu ženu?</title>
		<link>http://gorannecin.rs/kako-prepoznati-frigidnu-zenu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=kako-prepoznati-frigidnu-zenu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/kako-prepoznati-frigidnu-zenu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 06 Jan 2011 19:47:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[erotika]]></category>
		<category><![CDATA[erotski snovi]]></category>
		<category><![CDATA[frigiditas]]></category>
		<category><![CDATA[frigidne žene]]></category>
		<category><![CDATA[frigidnost]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hirurzi]]></category>
		<category><![CDATA[kako doživeti orgazam]]></category>
		<category><![CDATA[koitus]]></category>
		<category><![CDATA[kontracepcija]]></category>
		<category><![CDATA[masturbacija]]></category>
		<category><![CDATA[muškarci]]></category>
		<category><![CDATA[neželjena trudnoća]]></category>
		<category><![CDATA[orgazam]]></category>
		<category><![CDATA[pobačaji]]></category>
		<category><![CDATA[pseudofrigidne žene]]></category>
		<category><![CDATA[pseudofrigidnost]]></category>
		<category><![CDATA[psihoanalitika]]></category>
		<category><![CDATA[psihoanaliza]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[psiholozi]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seksi igre]]></category>
		<category><![CDATA[seksi igre u krevetu]]></category>
		<category><![CDATA[seksologija]]></category>
		<category><![CDATA[seksualna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Sigmund Frojd]]></category>
		<category><![CDATA[snovi]]></category>
		<category><![CDATA[trudnoća]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>
		<category><![CDATA[ženska frigidnost]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=21756</guid>
		<description><![CDATA[Frigidnost stručnjaci dele na različite načine. Pročitajte kako i zbog čega dolazi do frigidnosti.

Piše: Sašo Stojanov
Izvor: IntimateMedicine
To područje zahvata, kao i kod muškaraca, buđenje seksualnog nagona i sposobnost za delimičan ili potpun seksualni doživljaj. Za žensku polnu nemoć udomaćio se naziv frigidnost (latinski frigiditas). Seksologija koja istražuje seksualne pojave i seksualno ponašanje čoveka je mlada nauka. Svako novo otkriće na tom području istiskuje stare spoznaje ili ih menja, odnosno dopunjuje.
Postoje brojne granice koje ne dopuštaju da dobijemo potpuno tačne podatke (recimo nije uvek jasno da li ispitivač i ispitanik misle  na iste pojave). Takođe nije svejedno kakvo je ispitanikovo stajalište prema nekoj pojavi i kako postavlja pitanje o tome.
Pitanje o otežavajućem istraživačkom delu ponovno smo naglasili zato što upravo o ženskoj frigidnosti razni stručnjaci imaju različita mišljenja. Engleski hirurg Acton je zapisao besmislenost da žena uopšte ne doživljava seksualnost. Freud je mislio da je žena frigidna ako ne doživljava orgazam pri ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/kako-prepoznati-frigidnu-zenu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Operacijom do manje težine</title>
		<link>http://gorannecin.rs/operacijom-do-manje-tezine/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=operacijom-do-manje-tezine</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/operacijom-do-manje-tezine/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 01 Jan 2011 17:08:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[barijatrička operacija]]></category>
		<category><![CDATA[dijeta]]></category>
		<category><![CDATA[Gastričko obmotavanje želuca]]></category>
		<category><![CDATA[gojaznost]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hiruške operacije]]></category>
		<category><![CDATA[Kalifornija]]></category>
		<category><![CDATA[Klivlend]]></category>
		<category><![CDATA[lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[London]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[telesne masti]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Bristol]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Emori]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Kalifornija]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[želudac]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=21321</guid>
		<description><![CDATA[Lekovi i hirurške intervencije za gubljenje telesne težine sve više postaju popularni u svetu, dok se broj slučajeva gojaznosti povećeva do zabrinjavajućih nivoa. U Sjedinjenim Državama, nova studija je ustanovila da se tinejdžeri takođe podvrgavaju barijatričkoj ili hirurškoj operaciji kako bi se otarasili viška kilograma.

Izvor: VoA Serbian
Prošle godine, više od 2 stotine hiljada gojaznih Amerikanaca izabralo je barijatričku operaciju da bi izgubilo telesnu težinu. Taj broj uključuje i tinejdžere – kao što je Kalum Šropšir, star 15 godina. Kalum se bori sa gojaznošću od svog detinjstva. On se podvrgao takozvanoj operaciji „gastrički rukav“, hirurškoj intervenciji u kojoj se uklanja oko 85 odsto želuca nakon čega on počinje da liči na rukav ili crevo. Kalum se sada oseća sitim uz manju količinu hrane i izgubio je skoro 30 kilograma.
„Osećam se kao drugačija osoba od one koja sam bio. Osećam se mnogo bolje“.
Kajla Merilis se takodje borila sa nagomilavanjem kilograma. Ona je ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/operacijom-do-manje-tezine/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>&#8220;Doktor strvinar&#8221; kupovao ljudske organe na Kosovu</title>
		<link>http://gorannecin.rs/doktor-strvinar-kupovao-ljudske-organe-na-kosovu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=doktor-strvinar-kupovao-ljudske-organe-na-kosovu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/doktor-strvinar-kupovao-ljudske-organe-na-kosovu/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 19 Dec 2010 02:24:18 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Region]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Azerbejdžan]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Baku]]></category>
		<category><![CDATA[Bliski istok]]></category>
		<category><![CDATA[Dik mart]]></category>
		<category><![CDATA[Dik Marti]]></category>
		<category><![CDATA[Doktor strvinar]]></category>
		<category><![CDATA[Doktor vampir]]></category>
		<category><![CDATA[Ekvador]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Hašim Tači]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hirurzi]]></category>
		<category><![CDATA[ilegalna transplantacija organa]]></category>
		<category><![CDATA[Interpol]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Jusuf Erčin Sonmez]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[klinika Medicus]]></category>
		<category><![CDATA[Kosovo]]></category>
		<category><![CDATA[kosovski Albanci]]></category>
		<category><![CDATA[kriminal]]></category>
		<category><![CDATA[ljudski organi]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[Moldavija]]></category>
		<category><![CDATA[Moše Harel]]></category>
		<category><![CDATA[Pol Luis]]></category>
		<category><![CDATA[Priština]]></category>
		<category><![CDATA[transplantacija organa]]></category>
		<category><![CDATA[trgovina ljudskim organima]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=20679</guid>
		<description><![CDATA[Međunarodni istražitelji, kako piše londonski dnevnik Gardijan u izdanju od subote, nakon objavljivanja izveštaja Dika Martija o trgovini organima na Kosovu pretpostavljaju da je jedan turski hirurg, protiv kojeg je već podizana optužnica za slična dela, bio direktno umešan i u taj slučaj.

Izvor: BBC Serbian
Taj lekar je na Kosovu optužen za ilegalnu trgovinu organima u okolini Prištine 2008. godine, a sada se pretpostavlja da je bio u ulozi naručioca organa u aferi sa trgovinom delovima tela ubijenih zatvorenika tokom i nakon rata na Kosovu 1999. godine.
Međunarodni lov
Gardijan u subotnjem izdanju, naime, piše da je nakon odbijanja Hašima Tačija da prizna umešanost u trgovinu organima na Kosovu tokom i nakon završetka rata 1999. godine, počeo pravi međunarodni lov na hirurga navodno umešanog u ilegalne transplantacije organa, u nadi da će on biti spreman da istražiteljima pruži nove informacije o izvršiteljima tih dela.
Dopisnik ovog lista iz Prištine Pol Luis navodi sudski slučaj ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/doktor-strvinar-kupovao-ljudske-organe-na-kosovu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>6 neobičnih stvari koje muškarci rade s penisom!</title>
		<link>http://gorannecin.rs/6-neobicnih-stvari-koje-muskarci-rade-s-penisom/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=6-neobicnih-stvari-koje-muskarci-rade-s-penisom</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/6-neobicnih-stvari-koje-muskarci-rade-s-penisom/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 18 Dec 2010 21:15:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[ligamentoliza]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[muškarci]]></category>
		<category><![CDATA[penis]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seksi igre]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[urologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=9620</guid>
		<description><![CDATA[Iako o njima znate već puno, ovo možda niste znali! Predstavljamo vam neobične stvari koje neki muškarci rade s penisom!

Pipe: Izabela M
Izvor: IntimateMedicine
1. Hirurško produživanje.
Kako im uopšte može pasti na pamet ovako nešto raditi s penisom? Zato jer se deo penisa nalazi i u unutrašnjosti tela. Zahvat se zove ligamentoliza, a podrazumeva rezanje ligamenta koji deo penisa drži u unutrašnjosti tela. Muškarci bi tako trebali biti zadovoljniji svojim penisom, jer on postaje duži za 2-3 centimentra. Na žalost, istraživanja kažu da je samo 35 odsto muškaraca nakon ovoog zahvata zadovoljno svojim penisom. Američka urološka asocijacija upozorava da ovaj zahvat nije ni siguran ni koristan, ali muškarci uprkos tome istrajavaju pri ispravljanju ličnog nezadovoljstava svojim penisom.
2. Proširivanje penisa.
AlloDerm je proizvod kompanije LifeCell, a izrađen je iz doniranog ljudskog kožnog tkiva. Na internet stranici reklamiraju ga kao proizvod za rekonstrukciju dojke, ali ga mnogi muškarci koriste da bi bili zadovoljniji svojim penisom. Tačnije, ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/6-neobicnih-stvari-koje-muskarci-rade-s-penisom/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Gde to plastična hirurgija najviše cveta?</title>
		<link>http://gorannecin.rs/gde-to-plasticna-hirurgija-najvise-cveta/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=gde-to-plasticna-hirurgija-najvise-cveta</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/gde-to-plasticna-hirurgija-najvise-cveta/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 09 Aug 2010 15:15:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[ISAPS]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[neurohirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[plastična hirurgija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=11771</guid>
		<description><![CDATA[Međunarodno društvo za estetsku plastičnu hirurgiju, ISAPS objavilo je globalni pregled sa podacima o hirurzima koji se bave estetskom hirurgijom i operacijama u najznačajnijih 25 zemalja i regiona.

Izvor: dpa
Tri četvrtine svih plastičnih operacija tokom 2009. godine obavljeno je na tom području. Ovim pregledom udruženja ISAPS, vodećom asocijacijom u oblasti plastične hirurgije, prvi put obuhvaćeni su relevantni podaci o plastičnoj hirurgiji na međunarodnom planu koje su obradili nezavisni statističari.
Predsednik ISAPS dr Foad Nahai iz SAD podsetio je tim povodom da Društvo ove godine obeležava 40. godišnjicu osnivanja i dodao: „ISAPS je pri OUN osnovala grupa angažovanih plastičnih hirurga. Mislimo da nema boljeg načina da se obeleži godišnjica osnivanja, nego da se naruči i objavi ova značajna studija“.
Iz Globalnog pregleda ISAPS vidi se nova hijerarhija zemalja u kojima se obavlja najveći broj hirurških i nehirurških kozmetičkih zahvata. SAD su i dalje dominantne na tom području, ali je među značajnim centrima sve više ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/gde-to-plasticna-hirurgija-najvise-cveta/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

