<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; hormoni</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/hormoni/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Fri, 18 May 2012 12:42:26 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>Pivo štiti od raka dojke</title>
		<link>http://gorannecin.rs/pivo-stiti-od-raka-dojke/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=pivo-stiti-od-raka-dojke</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/pivo-stiti-od-raka-dojke/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 23 Jan 2012 23:04:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[alkohol]]></category>
		<category><![CDATA[alkoholna pića]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[estrogen]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Hajdelberg]]></category>
		<category><![CDATA[hmelj]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kanceri]]></category>
		<category><![CDATA[Klarisa Gerhauser]]></category>
		<category><![CDATA[ksanthohumol]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[molekuli]]></category>
		<category><![CDATA[muški polni hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[pivo]]></category>
		<category><![CDATA[polni hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[rak prostate]]></category>
		<category><![CDATA[testosteron]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30634</guid>
		<description><![CDATA[Naučnici Nemačkog centra za istraživanje raka u Hajdelbergu otkrili su da pivo sadrži moćne molekule koje štite ljude od opake bolesti.


Naime, ksanthohumol, supstanca pronađena u hmelju, blokira pojačano dejstvo dva hormona &#8211; testosteron i estrogen i pomaže pri blokadi proteina PSA koji podstiče širenje raka prostate, prenosi medicinski sajt Stetoskop.
Iako su naučnici do sada znali da ta supstanca pomaže pri blokadi estrogena, prvi put su otkrili da ista inhibira i muške polne hormone. &#8220;Istraživanje je još u ranoj fazi, ali se nadamo da ćemo kroz testove dokazati da ksanthohumol usporava razvoj raka prostate&#8221;, kaže Klarisa Gerhauser iz Centra u Hajdelbergu.
Ako se delovanje ksanthohumola pokaže korisnim, on bi se mogao jednog dana prodavati kao lek protiv raka. Zato naučnici sugerišu svima koji planiraju da se od raka štite pivom, da bi bilo dobro da konzumiraju ona piva koja su bogatija ksanthohumolom.
Naučnici ukažuju , da bi se prepoznale te vrste piva, da ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/pivo-stiti-od-raka-dojke/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Bolesti kose</title>
		<link>http://gorannecin.rs/bolesti-kose/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=bolesti-kose</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/bolesti-kose/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 12 Nov 2011 13:24:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[alopecia areata]]></category>
		<category><![CDATA[alopecija]]></category>
		<category><![CDATA[anagen]]></category>
		<category><![CDATA[anageni efluvijum]]></category>
		<category><![CDATA[androgena alopecija]]></category>
		<category><![CDATA[bakterije]]></category>
		<category><![CDATA[bakterijske infekcije]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti kose]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti preteranog rasta dlake]]></category>
		<category><![CDATA[ćelavost]]></category>
		<category><![CDATA[dermatologija]]></category>
		<category><![CDATA[dermatolozi]]></category>
		<category><![CDATA[dermatovenerolozi]]></category>
		<category><![CDATA[dermatovenorologija]]></category>
		<category><![CDATA[finasterid]]></category>
		<category><![CDATA[folikul dlake]]></category>
		<category><![CDATA[genetika]]></category>
		<category><![CDATA[gljivične infekcije]]></category>
		<category><![CDATA[hipertrihoza]]></category>
		<category><![CDATA[hirzutizam]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni nadbubrežne žlezde]]></category>
		<category><![CDATA[infekcije]]></category>
		<category><![CDATA[katagen]]></category>
		<category><![CDATA[koren kose]]></category>
		<category><![CDATA[kosa]]></category>
		<category><![CDATA[lećenje ćelavosti]]></category>
		<category><![CDATA[lečenje korena kose]]></category>
		<category><![CDATA[ljudske dlake]]></category>
		<category><![CDATA[losioni za kosu]]></category>
		<category><![CDATA[maljavost]]></category>
		<category><![CDATA[minoxidil]]></category>
		<category><![CDATA[nadbubrežna žlezda]]></category>
		<category><![CDATA[opadanje kose]]></category>
		<category><![CDATA[polni hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[štitne žlezde]]></category>
		<category><![CDATA[Svetlana Đurišić]]></category>
		<category><![CDATA[telogen]]></category>
		<category><![CDATA[telogeni efluvijum]]></category>
		<category><![CDATA[trihotilomanija]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita kose]]></category>
		<category><![CDATA[žlezde]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30189</guid>
		<description><![CDATA[Folikul dlake se stalno obnavlja, ima brojne funkcije ali najizražajnije su protekcija i senzacija. Kod ljudi svih nacija kosa je jedan od krucijalnih psiholoških i seksualnih karakteristika.

Piše: spec. dr Svetlana Đurišić, dermatovenerolog
Izvor: dermatim.net
Kosa raste u ciklusima: anagen 2-6 godina, telogen 2-3 meseca, katagen (faza ispadanja dlake). U anagenoj fazi tj. fazi rasta trebalo bi da bude 80 do 90% korena dlake a u katagenom ciklusu tj. periodu ispadanja dlake oko 1%.
Normalno je da svakodnevno izgubimo 60 do 100 dlaka, čiji je koren već oporavljen i spreman da stvara novu vlas kose.
Bolesti kose su grubo podeljene na bolesti gubitka dlake (alopecije) i bolesti preteranog rasta dlake (hipertrihoze).
Alopecije:
- Androgena alopecija je genetski predisponirana preosetljivost korena dlake na normalan nivo polnih hormona. Atrofija korena dlake i gubitak dlake karakterističan je u prednjem središnjem delu i u potiljku. Za razliku od muškaraca kod žena se najčešće zadrži prednja linija kose a centralni deo se ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/bolesti-kose/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ženski hormoni za Hitlera</title>
		<link>http://gorannecin.rs/zenski-hormoni-za-hitlera/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=zenski-hormoni-za-hitlera</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/zenski-hormoni-za-hitlera/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 18 Aug 2011 11:13:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Adolf Hitler]]></category>
		<category><![CDATA[Drugi svetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[estrogeni]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[nacisti]]></category>
		<category><![CDATA[nacizam]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[špijunaža]]></category>
		<category><![CDATA[špijuni]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Kardif]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[Vels]]></category>
		<category><![CDATA[ženski hormoni]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29242</guid>
		<description><![CDATA[Britanski špijuni planirali su tokom Drugog svetskog rata da u hranu Adolfa Hitlera stavljaju ženske hormone kako bi smanjili njegovu agresivnost, preneo je list Daily Mirror.

Kako se navodi u knjizi &#8221;Tajna oružja: Tehnologija, nauka i trka da se dobije Drugi svetski rat&#8221; pionira popularne nauke i profesora Univerziteta u Kardifu Brajana Forda, agenti su planirali da Hitlerovu hranu &#8221;začine&#8221; estrogenom kako bi postao ženskastiji i manje agresivan.
&#8221;Njihova istraživanja pokazala su važnost hormona&#8230; Plan je bio da poture Hitleru ženske hormone i tako naprave protivtežu njegovoj nepotrebnoj agresiji&#8221;, objasnio je Ford.
Prema njegovim rečima, agenti su mogli da neprimećeno ubace hormone u Hitlerovu hranu, jer oni nisu otrov tako da ljudi koji su za njega probali hranu ne bi umrli.
&#8221;Hormoni su drugačija priča. Oni utiču samo ako ih uzimate nedeljama i mesecima, tako da niko ne bi shvatio da su hormoni u hrani&#8221;, rekao je on.
Osim ove ideje, britanski agenti predlagali su ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/zenski-hormoni-za-hitlera/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Od kozmetike se goji</title>
		<link>http://gorannecin.rs/od-kozmetike-se-goji/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=od-kozmetike-se-goji</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/od-kozmetike-se-goji/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 15 Aug 2011 22:02:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[bisfenol A]]></category>
		<category><![CDATA[endokrini disruptori]]></category>
		<category><![CDATA[ftalati]]></category>
		<category><![CDATA[gojaznost]]></category>
		<category><![CDATA[hemija]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kozmetika]]></category>
		<category><![CDATA[losioni za kosu]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[menopauza]]></category>
		<category><![CDATA[moda]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Njujork]]></category>
		<category><![CDATA[pubertet]]></category>
		<category><![CDATA[šamponi]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[testosteron]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28848</guid>
		<description><![CDATA[Ukoliko imate višak kilograma i mesecima pokušavate da smršate, moguće je da vas u tome sprečavaju kozmetički preparati, šampon, losion za telo ili sapun koje redovno koristite.

Naime, prema najnovijem istraživanju obavljenom u SAD, 70 odsto kozmetičkih i proizvoda za čišćenje sadrži ftalate, hemijske supstance koje remete nivo hormona u organizmu i na taj način izbacuju iz ravnoteže prirodni mehanizam za kontrolu težine u našem telu.
Autori ovog istraživanja, lekari iz Medicinskog centra &#8220;Maunt Sinaj&#8221; u Njujorku, tvrde da postoji velika verovatnoća da ukoliko svakodnevno koristite ovakve proizvode kasnije imate probleme sa težinom, kao i da se kod dece koja su često izložena njihovom delovanju značajno uvećava šansa da kao odrasle osobe pate od gojaznosti. Istovremeno, američki naučnici ustanovili su da još jedna supstanca, bisfenol A, koja je takođe prisutna u većini hemijskih proizvoda, može da utiče na pojavu gojaznosti.
Naime, ljudsko telo apsorbuje ftalate i bisfenol A, hemijske supstance koje stručnjaci nazivaju ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/od-kozmetike-se-goji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Visoke žene podložnije raku</title>
		<link>http://gorannecin.rs/visoke-zene-podloznije-raku/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=visoke-zene-podloznije-raku</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/visoke-zene-podloznije-raku/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 31 Jul 2011 12:41:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kanceri]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[tumori]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Oksford]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28526</guid>
		<description><![CDATA[Grupa naučnika iz Britanije utvrdila da su više žene u većoj opasnosti od pojave raka. Prema njima više žene, naravno, imaju više hormona rasta, koji povećava pojavu tumora pa se samim tim opasnost od raka povećava.

Žene višeg rasta mogu da budu izložene većoj opasnosti od pojave raka, pokazali su rezultati istraživanja grupe naučnika sa britanskog univerziteta Oksford.
Prema tekstu u medicinskom časopisu &#8220;Lanset onkolodži&#8221;, naučnici rast opasnosti od pojave raka kod viših osoba objašnjavaju većom količinom hormona rasta koji povećava pojavu tumora, kao i time da visoke osobe imaju i više ćelija, pa se samim tim proporcionalno povećava i opasnost da postanu kancerogene.
Tom opasnošću je, kako je pokazalo istraživanje sprovedeno na milion pacijentkinja između 1996. i 2001, obuhvaćeno više vrsta raka kao što je rak debelog creva, rektuma (završnog dela debelog creva), dojke, materice, jajnika, bubrega, kao i melanom (rak kože), limfom i leukemija, preneli su francuski mediji.
Naučnici su, međutim, istakli ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/visoke-zene-podloznije-raku/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Za šta je sve koristan orgazam?</title>
		<link>http://gorannecin.rs/za-sta-je-sve-koristan-orgazam/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=za-sta-je-sve-koristan-orgazam</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/za-sta-je-sve-koristan-orgazam/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 09 Jul 2011 22:02:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[depresivnost]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[gojaznost]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kalorije]]></category>
		<category><![CDATA[mršavljenje]]></category>
		<category><![CDATA[muškarci]]></category>
		<category><![CDATA[oksitocin]]></category>
		<category><![CDATA[orgazam]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seksi igre]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[za šta je sve koristan orgazam]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27733</guid>
		<description><![CDATA[Orgazam ima brojne pozitivne učinke na naše zdravlje.

Piše: K. Ž.
Izvor: IntimateMedicine
Orgazam-vrhunac seksa, veselimo mu se, želimo ga, ako ga ne možemo doživeti zabrinuti smo, želimo to popraviti. Posle orgazma osećamo prijatno i blaženo stanje jednostavno se preporodimo. Ali koliko nas zapravo poznaje dobre strane orgazma, te kako utiče na naše zdravlje?
Smanjuje napetost
Osećaj koji slijedi odmah nakon orgazma, može se opisati kao blažen osećaj opuštanja. To je obično jedno od retkih stanja, kada se u potpunosti opustite i kad  ne mislite svakodnevne obaveze. Dakle, ako vam treba  opuštanje, znate što vam je činiti!
Pomaže protiv nesanice
Nakon orgazma muškarcima se smanji krvni pritisak, to ih smiri pa lako zaspe. Kod žena, to se događa malo sporije, ali posledice su slične. To je dakle prirodni lek za nesanicu, stoga ne pijte tablete nego koristite seks protiv tog neprijatelja.
Pomaže protiv depresije
Ko ne bi bio sretan s jednim orgazmom svaki dan? Pri seksu i orgazmu izlučuju ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/za-sta-je-sve-koristan-orgazam/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako deluje kontracepcijska tableta?</title>
		<link>http://gorannecin.rs/kako-deluje-kontracepcijska-tableta/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=kako-deluje-kontracepcijska-tableta</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/kako-deluje-kontracepcijska-tableta/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 03 May 2011 10:43:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[etinilestradiol]]></category>
		<category><![CDATA[gestoden]]></category>
		<category><![CDATA[ginekologija]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kako deluju kontracepcijske tablete]]></category>
		<category><![CDATA[kontracepcija]]></category>
		<category><![CDATA[kontracepcijske tablete]]></category>
		<category><![CDATA[kontraceptivna sredstva]]></category>
		<category><![CDATA[materica]]></category>
		<category><![CDATA[muški hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[siguran seks]]></category>
		<category><![CDATA[spermatozoidi]]></category>
		<category><![CDATA[trudnoća]]></category>
		<category><![CDATA[vagina]]></category>
		<category><![CDATA[zdravstveni saveti]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25874</guid>
		<description><![CDATA[Koristite li kontracepcijske tablete? Već ih koristite ali vas zanima kako deluju?

Piše: Špela Kališnik
Izvor: IntimateMedicine
Kontracepcijska tableta je hormonski oblik zaštite od trudnoće. Tableta sprečava ovulaciju, dakle mesečno oslobađanje jajašca iz jajnika, promeni sluz u vratu maternice, tako da postane gusta i lepljiva, zbog čega spermatozoidi teško prolaze u matericu. Metoda je sigurna u više od 99 odsto slučajeva. Tablete treba uzimati svaki dan, 21 dan u ciklusu.
Vrlo su popularne kontracepcijske tablete s najnižim sadržajem hormona, ili takozvane ultra niskodozne tablete (na primer Logest ili Yarina). Ultra niskodozne tablete sadrže najmanje količine hormona (20 mikrograma etinilestradiola i 75 mikrograma gestodena), što znači da su i propratni učinci, kao što  je povećanje težine, depresija i osetljivost dojki, nisu tako česti kao kod tableta s višim sadržajem hormona. Tableta s nižim sadržajem &#8211; niskodoznih tableta na tržištu ima najviše i najčešće se propisuju. Sadrže od 30 do 35 mikrograma etinilestradiola. Među niskodozne tablete ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/kako-deluje-kontracepcijska-tableta/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Psi koji ujedaju nisu besni, već depresivni</title>
		<link>http://gorannecin.rs/psi-koji-ujedaju-nisu-besni-vec-depresivni/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=psi-koji-ujedaju-nisu-besni-vec-depresivni</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/psi-koji-ujedaju-nisu-besni-vec-depresivni/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 02 May 2011 07:37:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[agresivni psi]]></category>
		<category><![CDATA[depresivni psi]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[hormon stresa]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kortizol]]></category>
		<category><![CDATA[kućni ljubimci]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[pseća agresija]]></category>
		<category><![CDATA[psi]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[Saragosa]]></category>
		<category><![CDATA[serotin]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Saragosa]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25808</guid>
		<description><![CDATA[Studijom je utvrđeno da se psi kao kućni ljubimci loše ponašaju zbog nižeg nivoa serotonina, dobrog hormona za mozak.

Kod ljudi pad serotonina je povezan sa depresijom, anksioznosti i promenama raspoloženja. Autori studije kažu da bi otkriće moglo dovesti do novih tretmana u lečenju pseće agresije.
Dr Belen Rosado sa univerziteta u španskoj Saragosi, koja je vodila istraživanje, ističe kako je agresija, posebno kad je usmerena prema ljudima, najčešći problem u ponašanju pasa.
Istraživači su testirali uzorke krvi 80 pasa nakon što su se vlasnici žalili da su životinje bile agresivnije. Kada su uporedili njihove i rezultate krvi pasa koji su se normalno ponašali, pronašli su upravo niže koncentracije serotonina.
Oni sa najnižim nivoom su bili posebno asocijalno nastrojeni i činilo se kao da se pokušavaju odbraniti od nečega. Takođe, kod agresivnih pasa pronađene su i veće količine kortizola, hormona stresa.
Veterinari veruju da su psi najpodložniji depresiji ako ne dobijaju dovoljno šetnje ili se ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/psi-koji-ujedaju-nisu-besni-vec-depresivni/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Za vreme trudnoće češće perite zube!</title>
		<link>http://gorannecin.rs/za-vreme-trudnoce-cesce-perite-zube/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=za-vreme-trudnoce-cesce-perite-zube</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/za-vreme-trudnoce-cesce-perite-zube/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 22 Apr 2011 13:25:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[bebe]]></category>
		<category><![CDATA[higijena]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[hormonski poremećaji]]></category>
		<category><![CDATA[ishrana]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[oralna higijena]]></category>
		<category><![CDATA[trudnice]]></category>
		<category><![CDATA[trudnoća]]></category>
		<category><![CDATA[upala desni]]></category>
		<category><![CDATA[upale]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>
		<category><![CDATA[zubi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25461</guid>
		<description><![CDATA[Dobra oralna higijena u trudnoći: Naučnici su otkrili da majke mogu zaštititi sebe i dete od upala, ukoliko redovnije peru zube.

Piše: Tjaša Babič
Izvor: IntimateMedicine
Mnoge komplikacije u trudnoći lekari ne znaju objasniti. Naučnici mnoge komplikacije pripisuju lošoj oralnoj higijeni, odnosno bakterijama koje žive u usnoj šupljini i mogu se preneti putem krvi do deteta. Bakterije mogu uzrokovati mnoge ozbiljne probleme, uključujući i prerani porođaj, niske porođajne težine, prevremene kontrakcije i infekcije kod deteta. U slučaju posekotina ili drugih rana bakterije ulaze u krv te se tim putem prenose do materice. Ukoliko imate problema sa zubima pokušajte pre začeća rešiti sve probleme vezane uz zube.
Kako buduća mama treba brinuti o zubnoj higijeni i zdravlju svog nerođenog deteta?
Buduća majka treba redovno prati zube, iako joj pranje zubi izaziva mučninu. Treba pokušati promeniti zubnu pastu, ukoliko je u tome problem. Svakodnevno čišćenje zuba koncem za vreme trudnoće zbog osetljivosti desni može biti neugodno, no ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/za-vreme-trudnoce-cesce-perite-zube/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Mršavost (Malnutritio)</title>
		<link>http://gorannecin.rs/mrsavost-malnutritio/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=mrsavost-malnutritio</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/mrsavost-malnutritio/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 10 Apr 2011 09:09:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[albumin]]></category>
		<category><![CDATA[amenoreja]]></category>
		<category><![CDATA[anoreksija]]></category>
		<category><![CDATA[apatija]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[edemi]]></category>
		<category><![CDATA[feohromocitom]]></category>
		<category><![CDATA[globulin]]></category>
		<category><![CDATA[gojaznost]]></category>
		<category><![CDATA[hipertiroza]]></category>
		<category><![CDATA[hipotenzija]]></category>
		<category><![CDATA[holesterol]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[hormonski poremećaji]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[infekcije]]></category>
		<category><![CDATA[ishrana]]></category>
		<category><![CDATA[kasni pubertet]]></category>
		<category><![CDATA[ketoacidoza]]></category>
		<category><![CDATA[Malnutritio]]></category>
		<category><![CDATA[menstruacija]]></category>
		<category><![CDATA[metabolizam]]></category>
		<category><![CDATA[mršavljenje]]></category>
		<category><![CDATA[mršavost]]></category>
		<category><![CDATA[nikturija]]></category>
		<category><![CDATA[poliurija]]></category>
		<category><![CDATA[poremećaj imuniteta]]></category>
		<category><![CDATA[proliv]]></category>
		<category><![CDATA[psihijatrija]]></category>
		<category><![CDATA[pubertet]]></category>
		<category><![CDATA[sekundarni hiperaldosteronizam]]></category>
		<category><![CDATA[trigliceridi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=24869</guid>
		<description><![CDATA[Mršavost &#8211; uzroci, klinička slika, terapija&#8230;

Stanje organizma u kojem je telesna masa manja za preko 10% od »idealne« zovemo mršavošću. U osnovi svake mršavosti prisutan je najmanje jedan od dva razloga i to:
- nedovoljan energetski unos (unutar koga može biti više uzroka)
- povećana energetska potrošnja
Nedovoljan energetski unos može biti primarni (nedostatak hrane bilo kvantitativno ili kvalitativno) ili sekundarni (nemogućnost iskorišćavanja unete hrane, počev od poremećene resorpcije-spru i sl.), a, zatim, i neadekvatnog metabolizma (pr. dijabetes i dr). Ovoj grupi pripadaju, danas sve češći, slučajevi neuzimanja hrane zbog tzv. Anorexia-e nervoze.
Povećana energetska potrošnja može biti pod fiziološkim (fizički rad) ili patološkim uslovima (hipertiroza, ketoacidoza, feohromocitom, infekcije — povišena temperatura i dr.).
Klinička slika:
Eventualni gubitak u težini (ako je osoba prethodno bila normalno uhranjena ili gojazna) najpre nastaje vrlo brzo, a kasnije se usporava zbog prilagođavanja organizma novonastalim uslovima (smanjenje bazalnog metabolizma i dr.). Osobe se osećaju umornije nego ranije, a fizički rad ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/mrsavost-malnutritio/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pas kao lek</title>
		<link>http://gorannecin.rs/pas-kao-lek/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=pas-kao-lek</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/pas-kao-lek/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 09 Apr 2011 15:44:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[depresivnost]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni sreće]]></category>
		<category><![CDATA[kortizol]]></category>
		<category><![CDATA[kućni ljubimci]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[oksitocin]]></category>
		<category><![CDATA[prolaktin]]></category>
		<category><![CDATA[psi]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[serototin]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Misuri-Kolumbija]]></category>
		<category><![CDATA[Žanin Tomason]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25041</guid>
		<description><![CDATA[Nalazim da društvo psa donosi više nego samo osmeh na naša lica. (Dr Žanin Tomason)

Nova istraživanja na Univerzitetu Misuri-Kolumbija sugerišu da hormonske reakcije koje se dešavaju u interakciji čovek-pas mogu pomoći ljudima da se izbore sa depresijom i stresnim poremećajima.
Preliminarni rezultati ukazuju da nekoliko minuta mazeći psa ljubimca oslobađa veliki broj ˝hormona sreće˝ u ljudima uključujući serototin, oksitocin i prolaktin.
Pored toga, maženje vašeg ljubimca, rezultira smanjenjem nivoa kortizola &#8211; primarnog hormona stresa, odgovornog za regulisanje apetita i žudnje za ugljenim hidratima.
 
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeZašto nas psi čine sretnim? Psi koji ujedaju nisu besni, već depresivni Stres odlaže trudnoću Naučnici su otkrili kako biramo seksualne partnere! Najstresniji posao na svetu Zato ih volimo... Spasavanje uličnog psa sa srećnim završetkom Pivo štiti od raka dojke ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/pas-kao-lek/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Žene više umiru od srčanih bolesti</title>
		<link>http://gorannecin.rs/zene-vise-umiru-od-srcanih-bolesti/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=zene-vise-umiru-od-srcanih-bolesti</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/zene-vise-umiru-od-srcanih-bolesti/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 06 Mar 2011 11:44:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti srca]]></category>
		<category><![CDATA[ehokardiogram]]></category>
		<category><![CDATA[hormonalne fluktacije]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kardiologija]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[medicinska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[srčane komore]]></category>
		<category><![CDATA[srce]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=23575</guid>
		<description><![CDATA[Svaka peta žena u Americi pati od neke srčane poteškoće ili bolesti, a od bolesti srca umire značajno više žena nego muškaraca, prenosi Glas Amerike.

Međutim, novo ispitivanje pokazuje da se kod mnogih žena pogrešno postavi dijagnoza jer su njihovi simptomi drugačiji od simptoma koji se javljaju kod muškaraca.
Lekari su sproveli ispitivanje na više od 20.000 pacijentkinja u 14 zemalja i ustanovili da osam odsto od onih kod kojih je otkrivena srčana bolest nikad nije osetilo nikakav bol u grudima.
Upravo kod tih žena, bez bolova u grudima, tri puta je veća verovatnoća da će umreti od srčane bolesti.
Umesto jakog bola, žene često pate od nedostatka daha ili bola u lopatici, vilici ili vratu ili dožive &#8220;napade&#8221; jakog znojenja, mučnine, povraćanja ili nesvesti.
Dijagnostički testovi koje lekari koriste za otkrivanje srčanih bolesti, poput EKG-a, kod žena ponekad ne pokazuju pravo stanje stvari zbog hormonalnih fluktuacija.
Zbog toga lekari smatraju da bi ehokardiogram mogao biti ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/zene-vise-umiru-od-srcanih-bolesti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Naučnici su otkrili kako biramo seksualne partnere!</title>
		<link>http://gorannecin.rs/naucnici-su-otkrili-kako-biramo-seksualne-partnere/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=naucnici-su-otkrili-kako-biramo-seksualne-partnere</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/naucnici-su-otkrili-kako-biramo-seksualne-partnere/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 04 Mar 2011 19:43:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[Devendra Singh]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[erotika]]></category>
		<category><![CDATA[estrogen]]></category>
		<category><![CDATA[genetika]]></category>
		<category><![CDATA[genetske mutacije]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[ljubav]]></category>
		<category><![CDATA[ljudsko telo]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[medicinska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[polni hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[Randy Thornhill]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[testosteron]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Nju Meksiko]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Teksas]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=23564</guid>
		<description><![CDATA[Jeste li se ikada zapitali, zašto vam je neko privlačan a neko nije? Naučnici znaju zašto&#8230;

Piše: JP
Izvor: IntimateMedicine
Nerešiva zagonetka?
Kako bi se utvrdilo na temelju čega ćemo birati svoje seksualne partnere i životne suputnike, naučnici su izmerili svaki ugao ljudskog lica, studirali simetriju i telesne mere, izradili napredne matematičke formule i računarske programe. Provodili razna psihološka i sociološka istraživanja a pravila privlačnosti su još uvek ostala zagonetka. Iako su neka pravila privlačnosti posve jasna, kao npr. predivne oči na devojci, prezgodne manekenske noge ili isklesano muško telo, druga rade na nesvesnom nivou, te nas motivišu iz razloga koji su kroz evoluciju skriven duboko u našoj podsvesti.
Simetrično je privlačno
Nakon začeća, ljudsko telo se razvija staničnom deobom. Ako bi svaka deoba bila savršena, rezultat bi bila novorođenčad, čiji leva strana bi bila ogledalo slike desne strane. No priroda ne radi na taj način. Genetske mutacije i spoljni uticaji tokom razvoja u većoj ili ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/naucnici-su-otkrili-kako-biramo-seksualne-partnere/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Koštano tkivo utiče na plodnost muškarca</title>
		<link>http://gorannecin.rs/kostano-tkivo-utice-na-plodnost-muskarca/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=kostano-tkivo-utice-na-plodnost-muskarca</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/kostano-tkivo-utice-na-plodnost-muskarca/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 28 Feb 2011 06:18:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[biohemija]]></category>
		<category><![CDATA[ćelije testisa]]></category>
		<category><![CDATA[glukoza]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[insulin]]></category>
		<category><![CDATA[koštano tkivo]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[muškarci]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[osteokalcit]]></category>
		<category><![CDATA[polne žlezde]]></category>
		<category><![CDATA[polni hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[sterilitet]]></category>
		<category><![CDATA[testisi]]></category>
		<category><![CDATA[testosteron]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Kolumbija]]></category>
		<category><![CDATA[žlezde]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=23303</guid>
		<description><![CDATA[Američki naučnici su dokazali da hormoni koji nastaju u koštanom tkivu povećavaju koncentraciju testosterona u organizmu muških jedinki laboratorijskih miševa, čime se povećavaju njihove reproduktivne sposobnosti, a verovatno se mogu primeniti u lečenju muškog steriliteta kod ljudi.

Autori istraživanja, grupa naučnika pod rukovodstom Džerarda Karsenti iz medicinskog centra Kolumbijskog univerziteta (SAD), dokazali su da ukoliko se ćelije koštanog tkiva miševa onemoguće u produkciji hormona osteokalcina dolazi do naglog smanjenja nivoa testosterona u krvi.
Ovi miševi imaju manje testise i u reprodukciji imaju dvostruko manje potomstvo. Isto ograničenje, međutim, ne utiče na reproduktivnost ženki.
Istraživanja dokazuju da koštano tkivo ima funkciju ne samo u skeletnom sistemu, već je i izvor hormona, a verovatno učestvuje i u metabolizmu. Otkriće grupe naučnika Karsentija otvara nove poglede na procese u ljudskom organizumu u kojima učestvuje koštano tkivo.
Naučnici smatraju da bi njihovo istraživanje moglo da se primeni u povećanju reproduktivnih sposobnosti muškaraca koji pate od steriliteta. Naučno je ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/kostano-tkivo-utice-na-plodnost-muskarca/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Flertovanje dobro za zdravlje muškaraca</title>
		<link>http://gorannecin.rs/flertovanje-dobro-za-zdravlje-muskaraca/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=flertovanje-dobro-za-zdravlje-muskaraca</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/flertovanje-dobro-za-zdravlje-muskaraca/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 20 Feb 2011 22:03:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[flert]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[kortizol]]></category>
		<category><![CDATA[muškarci]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[seksi igre]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[testosteron]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Kalifornija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=22890</guid>
		<description><![CDATA[Flertovanje sa atraktivnim ženama dobro je za zdravlje muškaraca, zaključak je naučnog istraživanja Univerziteta Kalifornija. Naučnici su ustanovili da se tokom flerta naglo povećava lučenje hormona koji pogoduju tome da se muškarci dobro osećaju.

Istraživanje je ustanovilo da se tokom flerta naglo povećava lučenje hormona koji pogoduju tome da se muškarci dobro osećaju.
Dovoljno je samo biti u društvu lepe pripadnice suprotnog pola pa da u telu muškarca dođe do privremenog povećanja prisustva testosterona i kortizola, hormona koji se dovode u vezu sa osećanjem živosti i dobrog zdravlja, tvrde istraživači sa Univerziteta Kalifornija.
Naučnici kažu da koreni ovakve reakcije organizma počivaju u čovekovoj evoluciji, da su isti efekti uočeni i kod životinja i da sve to ima veze sa pronalaženjem potencijalne partnerke i borbom za njenu naklonost, odnosno da se sve svodi na seks.
Autori istraživanja su istovremeno uočili da druženje sa drugim muškarcima dovodi do suprotnog efekta odnosno do smanjenja nivoa ovih hormona.
Drugim ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/flertovanje-dobro-za-zdravlje-muskaraca/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

