<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; Italija</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/italija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Fri, 18 May 2012 12:42:26 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>Viljnus najopasnija prestonica EU</title>
		<link>http://gorannecin.rs/viljnus-najopasnija-prestonica-eu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=viljnus-najopasnija-prestonica-eu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/viljnus-najopasnija-prestonica-eu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 12 Apr 2012 13:26:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Amsterdam]]></category>
		<category><![CDATA[Austrija]]></category>
		<category><![CDATA[Baltik]]></category>
		<category><![CDATA[Beč]]></category>
		<category><![CDATA[Belgija]]></category>
		<category><![CDATA[Brisel]]></category>
		<category><![CDATA[Estonija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Finska]]></category>
		<category><![CDATA[Helsinki]]></category>
		<category><![CDATA[Holandija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[kriminal]]></category>
		<category><![CDATA[La Valeta]]></category>
		<category><![CDATA[Litvanija]]></category>
		<category><![CDATA[Luksemburg]]></category>
		<category><![CDATA[Madrid]]></category>
		<category><![CDATA[Malta]]></category>
		<category><![CDATA[najopasniji gradovi]]></category>
		<category><![CDATA[najopasniji gradovi u Evropi]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Rim]]></category>
		<category><![CDATA[Skandinavija]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Talin]]></category>
		<category><![CDATA[Viljnus]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=31618</guid>
		<description><![CDATA[Prestonica Litvanije Viljnus, najopasniji je glavni grad u Evropskoj uniji, sa zabeleženih 7,9 ubistava na 100.000 stanovnika, objavio je Eurostat.

Za Viljnusom sledi Talin, glavni grad Estonije, sa godišnje 6,03 ubistva na 100.000 stanovnika, na trećem mestu je Luksemburg (4,24 ubistava), zatim Amsterdam (3,65) i Brisel (3,09), pokazalo je istraživanje koje je Eurostat sproveo o ubistvima i otmicama u državama EU od 2007. do 2009. godine.
U 27 država članica Evropske unije, najsigurniji gradovi su La Valeta na Malti, u kojoj godinama nije bilo nijednog ubistva niti otmice, a zatim Helsinki, Madrid, Rim i Beč.
&#169; 2012, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeZa 10 godina broj stanovnika Srbije smanjen za više od 200 hiljada Amerika će trajati zauvek Prag i Bratislava među najbogatijim regionima EU Istorija Olimpijskih igara Petnaest godina Dejtonskog mirovnog sporazuma Prosečna plata u Srbiji daleko ispod svetskog proseka Najstariji tragovi Homo sapiensa u Evropi Otkrivena sakrivena Gojina slika ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/viljnus-najopasnija-prestonica-eu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Priča o karanfilu</title>
		<link>http://gorannecin.rs/prica-o-karanfilu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=prica-o-karanfilu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/prica-o-karanfilu/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 17 Mar 2012 23:01:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Artemida]]></category>
		<category><![CDATA[baštensko cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Belgija]]></category>
		<category><![CDATA[bog Latoni]]></category>
		<category><![CDATA[bog Zevs]]></category>
		<category><![CDATA[boginja Artemida]]></category>
		<category><![CDATA[boginje]]></category>
		<category><![CDATA[Bolonja]]></category>
		<category><![CDATA[botanika]]></category>
		<category><![CDATA[cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Engleska]]></category>
		<category><![CDATA[engleske kraljice]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska revolucija]]></category>
		<category><![CDATA[grčke boginje]]></category>
		<category><![CDATA[grčki bogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Holandija]]></category>
		<category><![CDATA[hortikultura]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[karanfil]]></category>
		<category><![CDATA[karanfili]]></category>
		<category><![CDATA[kraljica Elizabeta]]></category>
		<category><![CDATA[kraljice]]></category>
		<category><![CDATA[kućno cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Latoni]]></category>
		<category><![CDATA[Lisabon]]></category>
		<category><![CDATA[Portugalija]]></category>
		<category><![CDATA[saksijsko cveće]]></category>
		<category><![CDATA[ukrasno cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[Zevs]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=31272</guid>
		<description><![CDATA[Karanfil, crveni cvet, saputnik ljubavi i radosti. Po staroj legendi kada su živeli bogovi, među njima boginja Artemida koja se sa Zevsom i Latonijem vraćala sa zabave i videla svirača koji svirajući na flauti ne obraća pažnju da zvukovi flaute plaše i rasteruju sve životinje u okrugu. Ljuta boginja je razapela strelu i ustrelila prelepog svirača. Veoma brzo ljutnju boginje smenila je milost i pokajanje. Ona je zamolila boga Zevsa da mrtvog mladića pretvori u crveni cvet, zato se taj cvet još zove i cvet Zevsa, mudrog i moćnog boga koji je mladića načinio besmrtnim.

Izvor: Cvećara Neven
Napoleon prvi je 15. maja 1802 dobio orden prvog reda. On je izabrao cvet karanfila kao simbol lente za to više francusko odlikovanje. Interesantno je da u vreme francuske revolucije 1793. godine nevine žrtve revolucionarnog terora idući na streljanje ukrašavale su sebe ovim cvetom da bi pokazali kako oni umirući za svog dragog kralja ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/prica-o-karanfilu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Giardini Naxos, Sicily (Italy)</title>
		<link>http://gorannecin.rs/giardini-naxos-sicily-italy/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=giardini-naxos-sicily-italy</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/giardini-naxos-sicily-italy/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 11 Feb 2012 23:08:18 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Foto galerija]]></category>
		<category><![CDATA[Putopisi]]></category>
		<category><![CDATA[Putovanja]]></category>
		<category><![CDATA[foto albumi]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Jelena Ivanović]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Sicilija]]></category>
		<category><![CDATA[Sredozemno more]]></category>
		<category><![CDATA[Điardini Naksos]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=3010</guid>
		<description><![CDATA[Foto: Jelena Ivanović




&#169; 2012, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeCrete (Greece) Ibiza (Spain) Malta Zakyntos (Greece) Amerika će trajati zauvek Lepo, najlepše - iz vazduha Pronađene tablete iz rimskog doba Dramatičan snimak erupcije vulkana Etna ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/giardini-naxos-sicily-italy/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Amerika će trajati zauvek</title>
		<link>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=amerika-ce-trajati-zauvek</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Nov 2011 23:09:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Antili]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Avganistan]]></category>
		<category><![CDATA[Azerbejdžan]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[CIA]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[demografska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[demografska slika sveta]]></category>
		<category><![CDATA[Devičanska ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Hong Kong]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Indonezija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Makao]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Malta]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Mongolija]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[Novi Zeland]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Pakistan]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Singapur]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Skandinavija]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Sveta Lucija]]></category>
		<category><![CDATA[Tunis]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<category><![CDATA[UN]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30001</guid>
		<description><![CDATA[Rusija će, prognoziraju naučnici UN, prestati da postoji do 2888. godine, dok se kraj bezmalo besmrtnih Sjedinjenih Američkih Država može očekivati tek stohiljadite godine.

UN redovno sprovodi slična istraživanja, objavljujući ih u vidu demografskih prognoza. Poslednja prognoza objavljena je 2010. godine, prenosi ruski sajt Ruski biznis (RB.ru).
Procena odumiranja pojedinih zemalja bazirana je na takozvanom čistom koeficijentu reprodukcije stanovnišva, prosečnom broju devojčica rođenih tokom života prosečne žene koja je doživela kraj reproduktivnog perioda uz određeni nivo nataliteta i mortaliteta u nekoj zemlji.
U osnovne razloge za pad nataliteta naučnici ubrajaju postepeno odustajanje žena od ranog sklapanja braka u razvijenim zemaljama Azije. Slična situacija je u još 83 zemlje u svetu, u kojima pripadnice lepšeg pola sve češće prednost daju samačkom životu.
Prema podacima UN žene ne uspevaju da rode dovoljan broj kćerki kako bi se stalno održavala i reprodukovala populacija.
U Hongkongu se na primer za prosečnu dinamiku rađanja smatra kada se od 1.000 žnena ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Najstariji tragovi Homo sapiensa u Evropi</title>
		<link>http://gorannecin.rs/najstariji-tragovi-homo-sapiensa-u-evropi/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=najstariji-tragovi-homo-sapiensa-u-evropi</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/najstariji-tragovi-homo-sapiensa-u-evropi/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Nov 2011 08:39:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Arheologija]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[antropologija]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Austrija]]></category>
		<category><![CDATA[Beč]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Homo sapiens]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska evolucija]]></category>
		<category><![CDATA[najstariji čovek u Evropi]]></category>
		<category><![CDATA[najstariji tragovi Homo sapiensa u Evropi]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[neandertalci]]></category>
		<category><![CDATA[paleoantropologija]]></category>
		<category><![CDATA[praistorija]]></category>
		<category><![CDATA[Stefano Benazi]]></category>
		<category><![CDATA[Tom Higman]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Beč]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Oksford]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29993</guid>
		<description><![CDATA[Naučnici su potvrdili da su zub i deo vilice koji su pronađeni u Italiji i Velikoj Britaniji stari više od 40.000 godina i da predstavljaju najstarije tragove Homo sapiensa u Evropi. Detaljnim analizama, koje su objavljene u naučnom magazinu Nature, utvrđeno je da su ostaci stari od 41- 45.000 godina.

To znači da su savremeni ljudi živeli u isto vreme kad i neandertalci, njihovi evolucijski preci. Neandertalci su ubrzo potom izumrli, a novo otkriće ponovo pokreće pitanje da li su ljudi imali ulogu u nestanku svojih rođaka.
Doktor Tom Higman sa Univerziteta Oksford kaže da naučnici sada procenjuju da li su ljudi i neandertalci živeli zajedno u periodu od tri do pet hiljada godina u ovom delu sveta.
Zub i deo vilice poznati su već decenijama, ali naučnici do sada nisu bili sigurni koliko su ovi ostaci stari. Vilica je otkrivena u Britaniji 1927. godine, a zub u Italiji 1964. godine.
Dugo vremena se ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/najstariji-tragovi-homo-sapiensa-u-evropi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Subatomska čestica premašila brzinu svetlosti</title>
		<link>http://gorannecin.rs/subatomska-cestica-premasila-brzinu-svetlosti/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=subatomska-cestica-premasila-brzinu-svetlosti</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/subatomska-cestica-premasila-brzinu-svetlosti/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 23 Sep 2011 17:27:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Albert Ajnštajn]]></category>
		<category><![CDATA[atomi]]></category>
		<category><![CDATA[brzina svetlosti]]></category>
		<category><![CDATA[CERN]]></category>
		<category><![CDATA[Čikago]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropski centar za nuklearna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Fermilab]]></category>
		<category><![CDATA[fizičari]]></category>
		<category><![CDATA[fizika]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[kosmička brzina]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[neutrino čestice]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearna energija]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearna fizika]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearne čestice]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[subatomske čestice]]></category>
		<category><![CDATA[Švajcarska]]></category>
		<category><![CDATA[teorija relativiteta]]></category>
		<category><![CDATA[Ženeva]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29597</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Naučnici najveće svetske laboratorije za nuklearnu fiziku saopštili su da su zabeležili kretanje subatomskih čestica bržih od brzine svetlosti.

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) saopštila je da je otkrila subatomske čestice koje se kreću brže od brzine svetlosti. Pošto se to novo, možda i revolucionarno otkirće, kosi sa jednim od aksioma Alberta Ajnštajna da je najveća brzina koja postoji 300.000 km/s, postavlja se pitanje kako će ovo istraživanje uticati na razvoj nauke.
Fizičari kažu, međutim, da su neutrino čestice &#8211; koje spadaju u najneobičnije poznate čestice u fizici &#8211; potukle rekord najveće kosmičke brzine od 299.792 kilometara u sekundi.
Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) saopštila je da je brzina zabeležena u snopu neutrina ispaljenom iz Ženeve ka jednoj laboratoriji udaljenoj 730 kilometara, u Italiji.
Zbunjeni naučnici zatražili su od drugih kolega da provere merenja ili nađu neki drugi način na koji bi objasnili izmerenu brzinu.
Ukoliko dođe do konačne potvrde njihovog rada, ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/subatomska-cestica-premasila-brzinu-svetlosti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>U Austriji otkrili ruševine škole za gladijatore</title>
		<link>http://gorannecin.rs/u-austriji-otkrili-rusevine-skole-za-gladijatore/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=u-austriji-otkrili-rusevine-skole-za-gladijatore</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/u-austriji-otkrili-rusevine-skole-za-gladijatore/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 09 Sep 2011 22:02:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Arheologija]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[amfiteatri]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[arheološki park Karnuntum]]></category>
		<category><![CDATA[arheološki parkovi]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[gladijatori]]></category>
		<category><![CDATA[gladijatorske arene]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Karnuntum]]></category>
		<category><![CDATA[Koloseum]]></category>
		<category><![CDATA[Koloseum u Rimu]]></category>
		<category><![CDATA[Ludus Magnus]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[park Karnuntum]]></category>
		<category><![CDATA[parkovi]]></category>
		<category><![CDATA[Rim]]></category>
		<category><![CDATA[rimski amfiteatri]]></category>
		<category><![CDATA[Rimsko carstvo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29345</guid>
		<description><![CDATA[Naučnici tvrde da se ostaci drevne građevine, koju su locirali pomoću radara, po strukturi mogu meriti sa Koloseumom i Ludusom Magnusom u Rimu.

Ludus Magnus je najveća gladijatorska arena u italijanskoj prestonici, dok Koloseum važi za najveći amfiteatar koji je ikada sagrađen u Rimskom carstvu.
U saopštenju arheološkog parka &#8220;Karnuntum&#8221;, koji je nekada bio deo rimske naseobine, ne navode se nikakvi detalje o tome kada su ruševine otkrivene i iskopane.
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeNajstariji tragovi Homo sapiensa u Evropi Pronađene tablete iz rimskog doba Sofijskim metroom u Ulpia Serdica Otkriven mozaik sa Apolonom i muzama Pronađena džinovska statua Kaligule Kuća Vestalskih devica u Rimu Ponovo otvoren hram Venere i Rome Viljnus najopasnija prestonica EU ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/u-austriji-otkrili-rusevine-skole-za-gladijatore/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Otkriven mozaik sa Apolonom i muzama</title>
		<link>http://gorannecin.rs/otkriven-mozaik-sa-apolonom-i-muzama/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=otkriven-mozaik-sa-apolonom-i-muzama</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/otkriven-mozaik-sa-apolonom-i-muzama/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 02 Aug 2011 22:02:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Arheologija]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Apolon]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[bog Apolon]]></category>
		<category><![CDATA[bogovi]]></category>
		<category><![CDATA[freske]]></category>
		<category><![CDATA[grčka mitologija]]></category>
		<category><![CDATA[grčki bogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Koloseum]]></category>
		<category><![CDATA[mitologija]]></category>
		<category><![CDATA[mozaici]]></category>
		<category><![CDATA[Rim]]></category>
		<category><![CDATA[rimska mitologija]]></category>
		<category><![CDATA[rimski bogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Trajanove terme]]></category>
		<category><![CDATA[Umberto Brokoli]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28644</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) Mozaik koji predstavlja boga Apolona i njegove muze otkriven je nedaleko od Koloseuma u Rimu, saopštile su gradske vlasti.

&#8220;Radi se o veoma značajnom otkriću. Mozaik je očuvan u savršenim uslovima i sa sigurnošću možemo da kažemo da datira iz perioda između 64. i 109. godine nove ere&#8221;, rekao je direktor odeljenja za kulturu grada Rima Umberto Brokoli.
Mozaik je otkriven u jednoj od podzemnih galerija Trajanovih termi koje su do 1998. godine korišćene za odlaganje alata za održavanje vrtova i zelenih površina Rima.
Iza kamenja i prašine je bila skrivena jedna velika freska što je podstaklo arheologe da pokrenu nova iskopavanja.
Apolon je grčki bog svetlosti, muzike, medicine, proricanja i poezije.
Prisutan je i u helenskoj i rimskoj mitologiji i predstavljen je uvek kao ideal zdravog, skladno razvijenog i lepog mladića.
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeU Austriji otkrili ruševine škole za gladijatore Pronađene najstarije freske apostola Petra i Pavla ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/otkriven-mozaik-sa-apolonom-i-muzama/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pronađena džinovska statua Kaligule</title>
		<link>http://gorannecin.rs/pronadena-dzinovska-statua-kaligule/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=pronadena-dzinovska-statua-kaligule</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/pronadena-dzinovska-statua-kaligule/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 15 Jul 2011 15:16:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[antičke statue]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Gaj Julije Cezar Germanik]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Kaligula]]></category>
		<category><![CDATA[Nemi]]></category>
		<category><![CDATA[Ostija]]></category>
		<category><![CDATA[Rim]]></category>
		<category><![CDATA[rimske skulpture]]></category>
		<category><![CDATA[rimski carevi]]></category>
		<category><![CDATA[Rimsko carstvo]]></category>
		<category><![CDATA[skulpture]]></category>
		<category><![CDATA[statua Kaligule]]></category>
		<category><![CDATA[statue]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28198</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) Statua rimskog imperatora Gaja Julija Cezara Germanika, poznatijeg kao Kaligula, koji je vladao od 37. do 41. godine nove ere, visoka 2,5 metara, pronađena je u januaru u gradu Ostija, 35 kilometara jugozapadno od Rima.

Nalazila se u kontejneru koji je trebalo da bude ukrcan na brod i isporučen u inostranstvo.
&#8220;Statua je sastavljena iz nekoliko delova i pronađena je tokom ilegalnih iskopavanja u rimskoj opštini Nemi. Nakon što bude restaurirana, biće izložena u Muzeju u Nemiju. Pokušaćemo da posetiocima pojasnimo ko je bio Kaligula&#8221;, saopštilo je Ministarstvo kulture.
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeKuća Vestalskih devica u Rimu Ponovo otvoren hram Venere i Rome U Austriji otkrili ruševine škole za gladijatore Otkrivena statua Herkula iz drugog veka Sofijskim metroom u Ulpia Serdica Pronađene tablete iz rimskog doba Istorija Olimpijskih igara Viljnus najopasnija prestonica EU ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/pronadena-dzinovska-statua-kaligule/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pronađene tablete iz rimskog doba</title>
		<link>http://gorannecin.rs/pronadene-tablete-iz-rimskog-doba/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=pronadene-tablete-iz-rimskog-doba</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/pronadene-tablete-iz-rimskog-doba/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Jul 2011 08:20:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Arheologija]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[antički brodovi]]></category>
		<category><![CDATA[antika]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[brodovi]]></category>
		<category><![CDATA[drevni lekovi]]></category>
		<category><![CDATA[Elba]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[medikamenti]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[ostrvo Elba]]></category>
		<category><![CDATA[podvodna arheologija]]></category>
		<category><![CDATA[Rimsko carstvo]]></category>
		<category><![CDATA[tablete]]></category>
		<category><![CDATA[tablete iz Rimskog carstva]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28065</guid>
		<description><![CDATA[Kutija za prvu pomoć, pronađena u olupini broda potonulog pre 2.000 godina, daje uvid u lekove koje su pripremali drevni lekari za lečenje mornara od dizenterije i drugih oboljenja, piše londonski Telegraf.

U drvenoj kutiji pronađenoj u olupini potonulog broda bile su tablete napravljene na bazi trava i biljaka kao što su celer, luk, šargarepa, kupus, kesten i alfalfa, sastojci koji su opisani i u klasičnim medicinskim tekstovima.
Tablete, koje su bile tako dobro zatvorene da su ostale sačuvane uprkos tome što su pod vodom provele više od dva milenijuma, sadržavale su, takođe, i peršun, nasturcijum, rotkvu, hibiskus i hajdučku travu.
Pronađene su u 136 drvenih činijica obloženih limom na trgovačkom brodu dugom 15 metara koji je potonuo oko 130. godine p.n.e. između italijanske obale i ostrva Elba.
Naučnici veruju da su tablete korišćene za lečenje gastrointestinalnih tegoba mornara kao što su dizenterija i dijareja.
Oni pretpostavljaju da su biljke prethodno tucane u avanu, a ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/pronadene-tablete-iz-rimskog-doba/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Postavljen spomenik Aleksandru Makedonskom u Skoplju</title>
		<link>http://gorannecin.rs/postavljen-spomenik-aleksandru-makedonskom-u-skoplju/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=postavljen-spomenik-aleksandru-makedonskom-u-skoplju</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/postavljen-spomenik-aleksandru-makedonskom-u-skoplju/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 21 Jun 2011 14:21:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Region]]></category>
		<category><![CDATA[Umetnost]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Makedonski]]></category>
		<category><![CDATA[Balkan]]></category>
		<category><![CDATA[Brisel]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Fernando Marineli]]></category>
		<category><![CDATA[Firenci]]></category>
		<category><![CDATA[Goce Delčev]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Justinijan Prvi]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Nikola Kareva]]></category>
		<category><![CDATA[Pitro Bazanti e Filjo]]></category>
		<category><![CDATA[region]]></category>
		<category><![CDATA[Roza Pavlovska]]></category>
		<category><![CDATA[Skoplju]]></category>
		<category><![CDATA[spomenici]]></category>
		<category><![CDATA[spomenik Aleksandru Makedonskom]]></category>
		<category><![CDATA[spomenik Aleksandru Makedonskom u Skoplju]]></category>
		<category><![CDATA[Štefan File]]></category>
		<category><![CDATA[Valentina Stevanovska]]></category>
		<category><![CDATA[Vardar]]></category>
		<category><![CDATA[Zapadni Balkan]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27463</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Stotine ljudi aplaudiralo je i skandiralo &#8220;Makedonija, Makedonija&#8221; dok je kran prebacivao 48 tona tešku statuu Aleksandra Makedonskog na postolje na glavnom trgu u Skoplju. Kako javljaju mediji, neki ljudi su i plakali od sreće.

Spomenik je visok 13 metara i, uz aplauze i skandiranje,  postavljen je na postament visok oko 10 metara. Izliven je u italijanskoj livnici &#8220;Fernardo Marineli&#8221; po idejnom rešenju Valentine Stevanovske.
Za izgradnju spomenika utoršeno je 5,3 miliona evra, a za uređenje mermerne fontane 4,1 milion evra, tako da je cijeli projekat koštao ukupno 9,4 miliona evra.
U okviru projekta &#8220;Skoplje 2014&#8243;, Makedonija je do sada u glavnom gradu postavila na desetine spomenika, među kojima četiri lava u bronzi sa obje strane mosta &#8220;Goce Delčev&#8221; na Vardaru, spomenike revolucionarima Nikoli Karevi i Goce Delčevu.
Grčka je postavljanje spomenika nazvala provokacijom i uzurpacijom grčke istorije, dok Vlada Makedonije tvrdi da se spomenik podiže ratniku na konju, bez pominjanja imena slavnog ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/postavljen-spomenik-aleksandru-makedonskom-u-skoplju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ruže</title>
		<link>http://gorannecin.rs/ruze/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=ruze</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/ruze/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 16 Jun 2011 22:02:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[baštenske ruže]]></category>
		<category><![CDATA[Bliski istok]]></category>
		<category><![CDATA[cvećarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje ruža]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje saksijskog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje saksijskog i ukrasnog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje ukrasnog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[hortikultura]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Kašmir]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Mandžurija]]></category>
		<category><![CDATA[Mesopotamija]]></category>
		<category><![CDATA[Persija]]></category>
		<category><![CDATA[Rim]]></category>
		<category><![CDATA[ruže]]></category>
		<category><![CDATA[saksijsko cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[ukrasno cveće]]></category>
		<category><![CDATA[vrste ruža]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27372</guid>
		<description><![CDATA[Ruža spada među najstarije ukrasne cvetove koje je prihvatio čovek. Sa razvojem civilizacije, razvijala se i ona, prateći u korak sve razvojne faze savremenog čoveka. Zahvaljujući preduzimljivim selekcionistima i ljubiteljima, prešla je okeane i kontinente, sjedinjujući u novim sortama sve svoje najbolje osobine i kvalitete, tako da danas ljubiteljima stoji na raspolaganju preko 30000 sorti ruža svih boja, nijansni i uzrasta.

Izvor: Cvećara Neven
U dalekoj prošlosti, pre tri i više hiljada godina, na prostoru Bliskog istoka (Persija i Mesopotamija), u drevnoj Kini i Japanu, kasnije u staroj Grčkoj, Rimu i Egiptu gajene su ruže. One su u tim starim zemljama imale veoma veliki značaj. To su bile ruže koje su uzete neposredno iz prirode i dugo gajene po vrtovima staroga sveta. Tokom dugog vremena gajenja došlo je i do izvesnih promena na tim ružama, usled odabiranja i spontanih promena nasleđa. Tako je još onda počeo komplikovani proces koji je kroz mnoge ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/ruze/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Tomislav Karadžić odgovorio na klevete Vladana Lukića</title>
		<link>http://gorannecin.rs/tomislav-karadzic-odgovorio-na-klevete-vladana-lukica/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=tomislav-karadzic-odgovorio-na-klevete-vladana-lukica</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/tomislav-karadzic-odgovorio-na-klevete-vladana-lukica/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 11 Jun 2011 11:36:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Drugačiji stav]]></category>
		<category><![CDATA[Razno]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Janković]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[Božidar Cerović]]></category>
		<category><![CDATA[Dušan Maravić]]></category>
		<category><![CDATA[Dušan Savić]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Evropsko prvenstvo u fudbalu]]></category>
		<category><![CDATA[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.]]></category>
		<category><![CDATA[FIFA]]></category>
		<category><![CDATA[FK Crvena zvezda]]></category>
		<category><![CDATA[FK Partizan]]></category>
		<category><![CDATA[FSS]]></category>
		<category><![CDATA[fudbal]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Vesić]]></category>
		<category><![CDATA[huligani]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Ivica Dačić]]></category>
		<category><![CDATA[kriminal]]></category>
		<category><![CDATA[kriminalci]]></category>
		<category><![CDATA[Kuća fudbala]]></category>
		<category><![CDATA[Kuća fudbala u Staroj Pazovi]]></category>
		<category><![CDATA[Mitar Mrkela]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[političari]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[sport]]></category>
		<category><![CDATA[Srem]]></category>
		<category><![CDATA[Stara Pazova]]></category>
		<category><![CDATA[Tomislav Karadžić]]></category>
		<category><![CDATA[Trenerska škola FSS]]></category>
		<category><![CDATA[UEFA]]></category>
		<category><![CDATA[Vladan Lukić]]></category>
		<category><![CDATA[Vladimir Petrović Pižon]]></category>
		<category><![CDATA[Vojvodina]]></category>
		<category><![CDATA[Đenova]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27295</guid>
		<description><![CDATA[Zbog jаvnosti, а pre svegа istine rаdi, prinuđen sаm dа odgovorim nа optužbe iznesene nа sаjtu fudbаlskog klubа Crvenа zvezdа. Ali, umesto bilo kаkvog odgovorа, prvo bih pitаo, zаšto se Vlаdаn Lukić krije od novinаrа? Znа li Vlаdаn Lukić dа se nikаdа predsednici Crvene zvezde nisu krili od jаvnosti i sа njom komunicirаli sаmo putem sаopštenjа? Sve ovo dovodi nаs u iskrenu sumnju dа predsednik jedne Crvene zvezde sаmo klimа glаvom i stаvljа pаlаc nа već postаvljenа pitаnjа i spremne odgovore. Mislim dа jаvnost dobro znа o kome se rаdi, znаju to i nаvijаči Crvene zvezde. Čovek koji je nekаdа ostаvio &#8220;dubok trаg&#8221; u košаrkаškom klubu sаdа je došаo dа uređuje i prilike u fudbаlskom klubu.

Dа bi mnoge stvаri jаvnosti odmаh bile jаsnije, preneću vаm detаlje ne tаko dаvnog rаzgovorа između Lukićevog mentorа Gorаnа Vesićа i mene&#8230;
Ostаle su mi dve stvаri upečаtljive. Gorаn Vesić mi je tаdа pretio dа ukoliko ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/tomislav-karadzic-odgovorio-na-klevete-vladana-lukica/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Andreas Vezalijus</title>
		<link>http://gorannecin.rs/andreas-vezalijus/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=andreas-vezalijus</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/andreas-vezalijus/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 08 May 2011 10:02:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Naučnici koji su promenili svet]]></category>
		<category><![CDATA[anatomija]]></category>
		<category><![CDATA[Andreas Vesalius]]></category>
		<category><![CDATA[Andreas Vezalijus]]></category>
		<category><![CDATA[Belgija]]></category>
		<category><![CDATA[Bliski istok]]></category>
		<category><![CDATA[Brisel]]></category>
		<category><![CDATA[carevi]]></category>
		<category><![CDATA[De Humani Corporis Fabrica Libri Septem]]></category>
		<category><![CDATA[Dehumani corporis fabrica]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Filip Drugi]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Galen]]></category>
		<category><![CDATA[Galen iz Pergama]]></category>
		<category><![CDATA[Habsburška monarhija]]></category>
		<category><![CDATA[hirurgija]]></category>
		<category><![CDATA[hirurzi]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Jerusalim]]></category>
		<category><![CDATA[Karlo Peti]]></category>
		<category><![CDATA[knjige]]></category>
		<category><![CDATA[kraljevi]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska anatomija]]></category>
		<category><![CDATA[Luvain]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[medicinska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[medicinski udžbenici]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[O ustrojstvu ljudskog tela]]></category>
		<category><![CDATA[Padova]]></category>
		<category><![CDATA[Pariz]]></category>
		<category><![CDATA[Sedam knjiga o građi ljudskog tela]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Sveto rimsko carstvo nemačkog naroda]]></category>
		<category><![CDATA[Ticijan]]></category>
		<category><![CDATA[umetnici]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet u Padovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25958</guid>
		<description><![CDATA[Andreas Vezalijus (1514 &#8211; 1564.) rođen je u Briselu, u Belgiji. Godine 1537. postaje profesor anatomije i hirurgije na Univerzitetu u Padovi. &#8220;O ustrojstvu ljudskog tela&#8221; (Dehumani corporis fabrica), prvi anatomski tačan medicinski udžbenik, objavljuje 1543. godine. Iste godine prelazi na habsburški dvor, gde radi kao lekar kod cara Karla Petog, a zatim kod španskog kralja Filipa Drugog. Godine 1564. umire na hodočašću u Svetu zemlju.

Treba imati hrabrosti za suprotstavljanje nekom priznatom autoritetu, naročito autoritetu koji se čitavih četrnaest vekova nije dovodio u pitanje, a posebno ako čovek koji želi izneti svoje neslaganje nije stariji od dvadeset i osam godina i tek nedavno završio fakultet. Takav zadatak, međutim, sebi je na leđa natovario Andreas Vesalius. Većina savremenika u tome nije videla ništa hrabro: umesto toga, smatrali su ga lažljivcem i ludakom.
Autoritet kojem se Vezalijus usudio suprotstaviti bio je Galen, znameniti lekar iz rimskog doba, čiji su se spisi smatrali završnom ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/andreas-vezalijus/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Nikola Kopernik</title>
		<link>http://gorannecin.rs/nikola-kopernik/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=nikola-kopernik</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/nikola-kopernik/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 05 May 2011 22:02:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Naučnici koji su promenili svet]]></category>
		<category><![CDATA[Aristotel]]></category>
		<category><![CDATA[astronomi]]></category>
		<category><![CDATA[astronomija]]></category>
		<category><![CDATA[astronomska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Commentariolus]]></category>
		<category><![CDATA[De revolutionibus orbium coelestium]]></category>
		<category><![CDATA[ekscentrici]]></category>
		<category><![CDATA[epicikli]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Ferara]]></category>
		<category><![CDATA[frauenburška katedrala]]></category>
		<category><![CDATA[frauenburški kanonik]]></category>
		<category><![CDATA[Heliocentrični sastav]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Johan Kepler]]></category>
		<category><![CDATA[Johannes Kepler]]></category>
		<category><![CDATA[kanonici]]></category>
		<category><![CDATA[katedrale]]></category>
		<category><![CDATA[Katolička crkva]]></category>
		<category><![CDATA[Krakov]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[Nikola Kopernik]]></category>
		<category><![CDATA[O kruženju nebeskih kugli]]></category>
		<category><![CDATA[planete]]></category>
		<category><![CDATA[Poljska]]></category>
		<category><![CDATA[Ptolemej]]></category>
		<category><![CDATA[religija]]></category>
		<category><![CDATA[Sunce]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Ferara]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Krakov]]></category>
		<category><![CDATA[Zemlja]]></category>
		<category><![CDATA[zvezde]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25945</guid>
		<description><![CDATA[Nikola Kopernik (1473 &#8211; 1543.) počinje da studira na Univerzitetu u Krakovu. Između 1510. i 1514. godine njegov prevratnički tekst &#8220;Commentariolus&#8221; kruži među naučnicima. Godine 1543. dok je bio na samrtničkoj postelji, štampa njegovo upotpunjeno delo &#8220;O kruženju nebeskih kugli&#8221; (De revolutionibus orbium coelestium), ali ga Katolička crkva kasnije zabranjuje. Zabrana je ukinuta tek 1835.

Zamisao da bi se planete mogle vrteti oko Sunca, a ne oko Zemlje, imala je veliki uticaj na astronomiju i prirodne nauke, ali s pravom možemo reći da je najveći udarac zadala religiji. Opis Zemlje nastanjene ljudskim bićima, stvorenima na sliku i priliku Božju i nadmoćnijih od svih ostalih stvorenja, Zemlje smeštene u središtu svemira oko kojega se vrti sve ostalo, odgovarao je Katoličkoj crkvi u njenom tumačenju svemira i čovekovog položaja u svemiru. Tako uvreženo mišljenje sezalo je još od Aristotela; Ptolemej je takav zaključak opravdao svojim astronomskim opažanjima, a hrišćansto joj obezbedilo autoritet. Katolička ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/nikola-kopernik/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

