<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; Japan</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/japan/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Fri, 18 May 2012 12:42:26 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>Prosečna plata u Srbiji daleko ispod svetskog proseka</title>
		<link>http://gorannecin.rs/prosecna-plata-u-srbiji-daleko-ispod-svetskog-proseka/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=prosecna-plata-u-srbiji-daleko-ispod-svetskog-proseka</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/prosecna-plata-u-srbiji-daleko-ispod-svetskog-proseka/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 01 Apr 2012 22:04:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istočno od raja]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Austrija]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Balkan]]></category>
		<category><![CDATA[Belgija]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Finska]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Irska]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[Luksemburg]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodna organizacija rada]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[nezaposlenost]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>
		<category><![CDATA[prosečna zarada u Srbiji]]></category>
		<category><![CDATA[prosečna zarada u Srbiji 2012.]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[region]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[siromašni ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo u Srbiji]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>
		<category><![CDATA[socijalni slučajevi]]></category>
		<category><![CDATA[Švedska]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[Zapadni Balkan]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=31534</guid>
		<description><![CDATA[Sa prosečnom platom od 1.058 dolara, Srbija ja ispod svetskog proseka, odnosno na 42. mestu liste Međunarodne organizacije rada. Od zemalja bivše Jugoslavije od Srbije je bolje plasirana Hrvatska na 27. mestu, s prosečnom mesečnom zaradom od 1.756 dolara, Makedonija je na 34. mestu, sa 1.345 dolara, Bosna i Hercegovina na 35. mestu, sa 1.338 dolara, dok se Slovenija i Crna Gora se nisu našle na listi MOR-a.

Sa prosečnom platom od 1.058 dolara, Srbija ja ispod svetskog proseka, odnosno na 42. mestu liste Međunarodne organizacije rada.
Britanska medijska kuća BBC prvi put je objavila podatke o prosečnim mesečnim platama u 72 zemlje, koje je prikupila Međunarodna organizacija rada (MOR).
Podaci su prilagođeni tako da odražavaju razlike u troškovima života među posmatranim zemljama i obuhvataju samo zaposlene koji primaju plate, a ne i one koji primaju neku pomoć, ili samozaposlene.
Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje plasirana je Hrvatska na 27. mestu, s prosečnom mesečnom ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/prosecna-plata-u-srbiji-daleko-ispod-svetskog-proseka/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Konkurs za izložbu na festivalu Japanizam</title>
		<link>http://gorannecin.rs/konkurs-za-izlozbu-na-festivalu-japanizam/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=konkurs-za-izlozbu-na-festivalu-japanizam</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/konkurs-za-izlozbu-na-festivalu-japanizam/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 24 Mar 2012 23:05:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Razno]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Strip]]></category>
		<category><![CDATA[Ambasada Japana]]></category>
		<category><![CDATA[anime]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo Sakurabana]]></category>
		<category><![CDATA[festival Japanizam]]></category>
		<category><![CDATA[festival Japanizam 2012]]></category>
		<category><![CDATA[festivali]]></category>
		<category><![CDATA[izložbe]]></category>
		<category><![CDATA[izložbe stripova]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Japanizam]]></category>
		<category><![CDATA[Japanizam 2012]]></category>
		<category><![CDATA[japanska kultura]]></category>
		<category><![CDATA[konkurs za izložbu na festivalu Japanizam]]></category>
		<category><![CDATA[konkursi]]></category>
		<category><![CDATA[manga]]></category>
		<category><![CDATA[manga stripovi]]></category>
		<category><![CDATA[Sakurabana]]></category>
		<category><![CDATA[Sakurabana Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[stripovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=31470</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) Društvo Sakurabana raspisuje konkurs za: Izložbu radova na festivalu Japanizam 2012.


Teme konkursa:
„FANTASY“ i „Slobodna tema“
Stil:
Radovi mogu biti u manga stilu, ali će biti prihvaćeni i radovi koji su samo inspirisani Japanom. Radovi mogu biti u crno-beloj tehnici ili u boji.
Originalnost:
Svaki rad mora da bude originalno delo svog autora. Prerađene radove drugih autora i digitalne montaže neće biti prihvaćene. Naravno, vaše originalne fanartove iz nekih anime/manga serijala možete slati. U skladu sa ovim, neophodno je da svaki rad bude potpisan od strane autora.
Slanje radova:
Radove možete poslati na adresu društva ili ih lično doneti na neko od okupljanja u klubu C22 na Novom Beogradu. Digitalne radove možete poslati i na email adresu društva Sakurabana: sakurabanabeograd@gmail.com, oni moraju biti u sirovom formatu (.psd, .pdf) i u rezoluciji od minimum 300 dpi kako bi mogli da budu odštampani.
Broj poslatih radova nije ograničen. Slobodno možete poslati i svoje stare radove, pod uslovom da ih ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/konkurs-za-izlozbu-na-festivalu-japanizam/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Umro diktator Kim Džong Il</title>
		<link>http://gorannecin.rs/umro-diktator-kim-dzong-il/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=umro-diktator-kim-dzong-il</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/umro-diktator-kim-dzong-il/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 19 Dec 2011 15:31:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Burma]]></category>
		<category><![CDATA[diktatori]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Kim Džong Il]]></category>
		<category><![CDATA[Kim Džong Un]]></category>
		<category><![CDATA[Kim Il Sung]]></category>
		<category><![CDATA[Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[Mjanmar]]></category>
		<category><![CDATA[Pjongjang]]></category>
		<category><![CDATA[sahrana Kim Džon Ila]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Sigman Re]]></category>
		<category><![CDATA[umro Kim Džong Il]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30395</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Kim Džong Il, severnokorejski diktator je umro u svojoj 69 godini, prenose agencije. Vest o njegovoj smrti je prva objavila severnokorejska državna televizija.

Kim, koji je predvodio Komunističku partiju od smrti svoga oca 1994., umro je u vozu dok je obilazio jedno mesto u blizini prestonice Pjongjanga, kaže se u saopštenju. On je pretrpeo srčani udar 2008. i bio je odsutan iz javnog života godinama. Veruje se da će ga naslediti njegov treći sin Kim Džon Un, koji ima oko 30 godina.
Vest o smrti severnokorejskog diktatora saopštena je u emotivnom obraćanju pročitanom na nacionalnoj televiziji. Spiker, obučen u crno, je saopštio da je Kim umro usled prevelikog “fizičkog i umnog rada”.  Severnokorejski “Dragi lider” je po navodima agencije AP imao ukus za cigare, konjak i gurmansku hranu i veruje se da je preminuo od dijabetisa ili srčanog oboljenja.
Vest o njegovoj smrti je objavljena u trenutku dok je Kim spremao svog ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/umro-diktator-kim-dzong-il/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Amerika će trajati zauvek</title>
		<link>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=amerika-ce-trajati-zauvek</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Nov 2011 23:09:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Antili]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Avganistan]]></category>
		<category><![CDATA[Azerbejdžan]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[CIA]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[demografska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[demografska slika sveta]]></category>
		<category><![CDATA[Devičanska ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Hong Kong]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Indonezija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Makao]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Malta]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Mongolija]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[Novi Zeland]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Pakistan]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Singapur]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Skandinavija]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Sveta Lucija]]></category>
		<category><![CDATA[Tunis]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<category><![CDATA[UN]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30001</guid>
		<description><![CDATA[Rusija će, prognoziraju naučnici UN, prestati da postoji do 2888. godine, dok se kraj bezmalo besmrtnih Sjedinjenih Američkih Država može očekivati tek stohiljadite godine.

UN redovno sprovodi slična istraživanja, objavljujući ih u vidu demografskih prognoza. Poslednja prognoza objavljena je 2010. godine, prenosi ruski sajt Ruski biznis (RB.ru).
Procena odumiranja pojedinih zemalja bazirana je na takozvanom čistom koeficijentu reprodukcije stanovnišva, prosečnom broju devojčica rođenih tokom života prosečne žene koja je doživela kraj reproduktivnog perioda uz određeni nivo nataliteta i mortaliteta u nekoj zemlji.
U osnovne razloge za pad nataliteta naučnici ubrajaju postepeno odustajanje žena od ranog sklapanja braka u razvijenim zemaljama Azije. Slična situacija je u još 83 zemlje u svetu, u kojima pripadnice lepšeg pola sve češće prednost daju samačkom životu.
Prema podacima UN žene ne uspevaju da rode dovoljan broj kćerki kako bi se stalno održavala i reprodukovala populacija.
U Hongkongu se na primer za prosečnu dinamiku rađanja smatra kada se od 1.000 žnena ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Najveći teleskop na svetu</title>
		<link>http://gorannecin.rs/najveci-teleskop-na-svetu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=najveci-teleskop-na-svetu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/najveci-teleskop-na-svetu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 04 Oct 2011 18:39:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[astronomija]]></category>
		<category><![CDATA[Atakama]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bolivija]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[galaksije]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Kanada]]></category>
		<category><![CDATA[najveći teleskop na svetu]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučni radovi]]></category>
		<category><![CDATA[pustinja Atakama]]></category>
		<category><![CDATA[pustinje]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[svemirska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Tajvan]]></category>
		<category><![CDATA[teleskop Alma]]></category>
		<category><![CDATA[teleskopi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29716</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO/FOTO) Najveći teleskop na svetu Alma smatra se najvažnijem naučnim projektu 21. veka.Udruženim snagama finansirali su ga Kanada, Čile, Evropska unija, Japan, Tajvan i SAD.

Alma, čija je izgradnja počela 2003, sastoji se od niza povezanih džinovskih antena raspoređenih na najvišem platou u pustinji Atakama, nedaleko od granice Čilea i Bolivije.
Zadatak ovog dosad najvećeg i najkompleksnijeg polja radioteleskopa je da istražuje i proučava procese koji su se dogodili nekoliko stotina miliona godina nakon nastanka univerzuma kada su prve zvezde počele da sijaju!
&#8220;Bićemo u stanju da vidimo početak stvaranja univerzuma i način formiranja prvih galaksija. Saznaćemo toliko puno o tome kako univerzum funkcioniše&#8221;, kazao je Palab Goš, naučni dopisnik BBC-ja, koji je prisustvovao početku rada teleskopa.
http://www.youtube.com/watch?v=98UjhtrXXAU
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeDetektovana svetlost stare galaksije sa crnom rupom Amerika će trajati zauvek Naučnici otkrili 50 novih planeta Lepo, najlepše - iz vazduha NASA poslala letelicu Juno na Jupiter Superokean ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/najveci-teleskop-na-svetu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pronađena jegulja nalik na iskonsku od pre 200 miliona godina</title>
		<link>http://gorannecin.rs/pronadena-jegulja-nalik-na-iskonsku-od-pre-200-miliona-godina/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=pronadena-jegulja-nalik-na-iskonsku-od-pre-200-miliona-godina</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/pronadena-jegulja-nalik-na-iskonsku-od-pre-200-miliona-godina/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 23 Aug 2011 10:15:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Čarls Darvin]]></category>
		<category><![CDATA[dinosaurusi]]></category>
		<category><![CDATA[DNK]]></category>
		<category><![CDATA[genetika]]></category>
		<category><![CDATA[Jadransko more]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[japanski naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[jegulje]]></category>
		<category><![CDATA[mezozoik]]></category>
		<category><![CDATA[morske životinje]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[O poreklu vrsta]]></category>
		<category><![CDATA[okeani]]></category>
		<category><![CDATA[Palau]]></category>
		<category><![CDATA[pećine]]></category>
		<category><![CDATA[podvodne pećine]]></category>
		<category><![CDATA[praistorija]]></category>
		<category><![CDATA[primitivne jegulje]]></category>
		<category><![CDATA[primitivne životinjeske vrste]]></category>
		<category><![CDATA[Proceedings of the Royal Society B]]></category>
		<category><![CDATA[Protoanguilla palau]]></category>
		<category><![CDATA[Zemlja]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29289</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Japanski naučnici su u mračnim dubinama podmorske pećine pronašli novu vrstu jegulje veoma nalik prvim jeguljama koje su plivale morima pre oko 200 miliona godina.

Japanski naučnici su u mračnim dubinama podmorske pećine pronašli novu vrstu jegulje veoma nalik prvim jeguljama koje su plivale morima pre oko 200 miliona godina.
Kako javlja AFP, istraživači su krajnje neobičnu jegulju koja predstavlja &#8220;živi fosil&#8221;, pronašli prošle godine u pećini na 35 metara dubine, nedaleko od jednog ostrva zapadnopacifičke države Palau.
Mala smeđa riba ima tek neznatan broj zajedničkih osobina sa današnjim jeguljama kojih ima 819 vrsta, svrstanih u 19 porodica.
Ona je, međutim, veoma slična primitivnim jeguljama ranog mezozoika, doba kada su dinosaurusi vladali Zemljom.
&#8220;Fosilne&#8221; jegulje imaju disproporcionalno veliku glavu, kratko, zbijeno telo, kružne otvore na škrgama i oblik vilične kosti poznat kao premaksila.
Jegulja, o kojoj je objavljen članak u britanskom časopisu &#8220;Prosidings ov rojal sosajati B&#8221; (Proceedings of the Royal Society B) dobila je ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/pronadena-jegulja-nalik-na-iskonsku-od-pre-200-miliona-godina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Naučnici dobili spermu iz matičnih ćelija</title>
		<link>http://gorannecin.rs/naucnici-dobili-spermu-iz-maticnih-celija/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=naucnici-dobili-spermu-iz-maticnih-celija</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/naucnici-dobili-spermu-iz-maticnih-celija/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 14 Aug 2011 13:53:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[ćelije]]></category>
		<category><![CDATA[funkcionalna sperma]]></category>
		<category><![CDATA[glodari]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[japanski naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[Kjoto]]></category>
		<category><![CDATA[laboratorijska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[lečenje steriliteta]]></category>
		<category><![CDATA[matične ćelije]]></category>
		<category><![CDATA[matične ćelije miševa]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[miševi]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[sperma]]></category>
		<category><![CDATA[sperma iz matičnih ćelija]]></category>
		<category><![CDATA[spermatične ćelije]]></category>
		<category><![CDATA[sterilitet]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Kjoto]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28974</guid>
		<description><![CDATA[Tim japanskih naučnika proizveo je funkcionalnu spermu koristeći matične ćelije miševa, u eksperimentu za koji se nadaju da će jednog dana doprineti lečenju steriliteta kod ljudi.


Istraživači na Univerzitetu Kjoto uspeli su da iskoriste matične ćelije miševa u kreiranju spermatičnih ćelija, koje su zatim ubačene u sterilne mužjake miša.
Ti miševi su proizveli spermu koja je uspešno korišćena u oplodnji jajnih ćelija ženki miševa u laboratorijskim uslovima.
Mladunci su bili zdravi i plodni, a članovi tima, predvođeni prof. Mitinori Saitou, veruju da bi njihov uspeh mogao da pomogne u razvoju lečenja steriliteta kod ljudi, iako, smatraju oni, postoji još mnogo poteškoća.
&#8220;Mi imamo velika očekivanja, ali nije to tako jednostavno. Postoji mnogo problema oko primene ovog postupka kod ljudi, ali ovo je prvi korak&#8221;, rekao je Saitou agenciji AP.
Stručnjaci izvan japanskog tima, smatraju da je eksperiment sa miševima značajan korak napred ka lečenju steriliteta, ali da predstoji dug put.
&#169; 2011, GN Official Website. All ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/naucnici-dobili-spermu-iz-maticnih-celija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Lepo, najlepše &#8211; iz vazduha</title>
		<link>http://gorannecin.rs/lepo-najlepse-iz-vazduha/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=lepo-najlepse-iz-vazduha</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/lepo-najlepse-iz-vazduha/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 20 Jul 2011 12:31:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Foto galerija]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Amazon]]></category>
		<category><![CDATA[Andaluzija]]></category>
		<category><![CDATA[Aralsko more]]></category>
		<category><![CDATA[Argentina]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bocvana]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[Čanping]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[Danska]]></category>
		<category><![CDATA[Denver]]></category>
		<category><![CDATA[Dubai]]></category>
		<category><![CDATA[Dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[favele]]></category>
		<category><![CDATA[foto albumi]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[geografija]]></category>
		<category><![CDATA[Gulholmen]]></category>
		<category><![CDATA[Hašima]]></category>
		<category><![CDATA[Hirošima]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Istanbul]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Jengiš]]></category>
		<category><![CDATA[jezera]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Kazahstan]]></category>
		<category><![CDATA[Kejptaun]]></category>
		<category><![CDATA[Kenija]]></category>
		<category><![CDATA[kibuci]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[Kirgistan]]></category>
		<category><![CDATA[Kopenhagen]]></category>
		<category><![CDATA[Lagos]]></category>
		<category><![CDATA[Los Anđeles]]></category>
		<category><![CDATA[Luvr]]></category>
		<category><![CDATA[Maču Pikču]]></category>
		<category><![CDATA[Masai Mara National Park]]></category>
		<category><![CDATA[nacionalni parkovi]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Nigerija]]></category>
		<category><![CDATA[Nojšvajnštajn]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[ostrvo Frejzer]]></category>
		<category><![CDATA[ostrvo Hašima]]></category>
		<category><![CDATA[Palm Jumeira]]></category>
		<category><![CDATA[Pariz]]></category>
		<category><![CDATA[Peking]]></category>
		<category><![CDATA[planine]]></category>
		<category><![CDATA[Portugalija]]></category>
		<category><![CDATA[priroda]]></category>
		<category><![CDATA[reke]]></category>
		<category><![CDATA[Rio de Žaneiro]]></category>
		<category><![CDATA[Ša Kibuc]]></category>
		<category><![CDATA[Šali]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Stokholm]]></category>
		<category><![CDATA[Švajcarska]]></category>
		<category><![CDATA[Švedska]]></category>
		<category><![CDATA[Tasmanija]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>
		<category><![CDATA[Ujedinjeni Arapski Emirati]]></category>
		<category><![CDATA[Uskršnje ostrvo]]></category>
		<category><![CDATA[Varanasi]]></category>
		<category><![CDATA[Verdun]]></category>
		<category><![CDATA[Yann Arthus-Bertrand]]></category>
		<category><![CDATA[zamak Nojšvajnštajn]]></category>
		<category><![CDATA[zamkovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28298</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) Foto: Yann Arthus-Bertrand

 
 

 
 
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeAmerika će trajati zauvek Skandinavci imaju najveći mozak Istorija Olimpijskih igara Prosečna plata u Srbiji daleko ispod svetskog proseka Poreklo ruža Svetski stilovi poljubaca Može li Zapad da polomi zube na Gadafiju? (drugi deo) Može li Zapad da polomi zube na Gadafiju? (prvi deo) ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/lepo-najlepse-iz-vazduha/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Japanci proizveli zube na osnovu matičnih ćelija</title>
		<link>http://gorannecin.rs/japanci-proizveli-zube-na-osnovu-maticnih-celija/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=japanci-proizveli-zube-na-osnovu-maticnih-celija</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/japanci-proizveli-zube-na-osnovu-maticnih-celija/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 16 Jul 2011 15:20:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[biotehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[biotehnološki zubi]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[japanski naučnici]]></category>
		<category><![CDATA[matične ćelije]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[medicinska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Tokio]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Tokio]]></category>
		<category><![CDATA[zubi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28207</guid>
		<description><![CDATA[Japanski naučnici su objavili danas da su proizveli zube, zajedno sa konektivnim tkivom i kostima, koristeći matične ćelije iz zuba miševa kojima su ih kasnije uspešno presadili.

Kako prenosi agencija Rojters, zubi, koji su presađeni u donju vilicu miševa, uspešno su pričvršćeni za kost vilice, a miševi su bili u stanju da normalno grizu i žvaću, navode istraživači u studiji objavljenoj u časopisu &#8220;Plos One&#8221;.
&#8220;Biotehnološki zubi su bili u potpunosti funkcionalni. Nakon transplantacije, miševi nisu imali problema ni prilikom ugriza, ni žvakanja hrane&#8221;, kazao je Masamicu Ošima, asistent na Institutu za nauku i tehnologiju Tokijskog univerziteta koji je učestvovao u istraživanju.
Istraživači se nadaju da će njihov rad pomoći u razvoju novih ljudskih organa nastalih na osnovu matičnih ćelija pacijenata.
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeNaučnici dobili spermu iz matičnih ćelija Pronađena jegulja nalik na iskonsku od pre 200 miliona godina Veliko nalazište metala retke zemlje u Tihom okeanu ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/japanci-proizveli-zube-na-osnovu-maticnih-celija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Veliko nalazište metala retke zemlje u Tihom okeanu</title>
		<link>http://gorannecin.rs/veliko-nalaziste-metala-retke-zemlje-u-tihom-okeanu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=veliko-nalaziste-metala-retke-zemlje-u-tihom-okeanu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/veliko-nalaziste-metala-retke-zemlje-u-tihom-okeanu/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 11 Jul 2011 15:40:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[cerijum]]></category>
		<category><![CDATA[geologija]]></category>
		<category><![CDATA[Havaji]]></category>
		<category><![CDATA[itrijum]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[lantan]]></category>
		<category><![CDATA[lantanoidiž]]></category>
		<category><![CDATA[metali]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[okeani]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Peking]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[skandijum]]></category>
		<category><![CDATA[Tahiti]]></category>
		<category><![CDATA[Tihi okean]]></category>
		<category><![CDATA[Tokio]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Jasuhiro Kato]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=28068</guid>
		<description><![CDATA[Japanski naučnici su otkrili velika nalazišta metala retke zemlje na dnu Tihog okeana, čak 800 puta veća od ležišta te sirovine na kopnu, objavio je japanski dnevnik &#8220;Iomiuri&#8221;.

Rezerve ovih metala, nezamenljivih u proizvodnji LC ekrana, hibridnih automobila i štedljivih sijalica, naučnici ocenjuju na 80-100 milijardi tona. Svetske rezerve sličnih minerala Geološka služba SAD ocenjuje na 110 miliona tona. Rezerve metala retke zemlje su uglavnom koncentrisane u Kini, SAD, Rusiji i u nekim zemaljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
&#8220;Samo jedan kvadratni kilometar nalazišta može da obezbedi petinu globalne godišnje potrošnje, zahvaljujući visokoj koncentraciji&#8221; izjavio je docent Tokijskog univerziteta Jasuhiro Kato.
Istraživači su otkrili minerale u morskom mulju na dubini od 3.500 do 6.000 metara, u međunarodnim vodama na prostoru istočno i zapadno od Havajskih ostrva, kao i istočno od Tahitija. Površina nalazišta se procenjuje na 11 miliona kvadratnih metara.
Japanski naučnici priznaju da sem određenih poteškoća na izvlačenju mulja na površinu, ekstrakcija metala retke zemlje ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/veliko-nalaziste-metala-retke-zemlje-u-tihom-okeanu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Poreklo ruža</title>
		<link>http://gorannecin.rs/poreklo-ruza/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=poreklo-ruza</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/poreklo-ruza/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 26 Jun 2011 12:02:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bliski istok]]></category>
		<category><![CDATA[Bugarska]]></category>
		<category><![CDATA[cvećarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[Engleska]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[farmacija]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje ruža]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje saksijskog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje saksijskog i ukrasnog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje ukrasnog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[hortikultura]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Kazanlaka]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[kozmetika]]></category>
		<category><![CDATA[Krim]]></category>
		<category><![CDATA[Mandžurija]]></category>
		<category><![CDATA[Mesopotamija]]></category>
		<category><![CDATA[mirisna ulja]]></category>
		<category><![CDATA[moda]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Persija]]></category>
		<category><![CDATA[poreklo ruža]]></category>
		<category><![CDATA[Rosa Damascena]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[ruže]]></category>
		<category><![CDATA[saksijsko cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sirija]]></category>
		<category><![CDATA[sveće]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27438</guid>
		<description><![CDATA[Evropske ruže staroga sveta najpre su gajene na području Male azije i Bliskog istoka (Egipta, Sirije, Mesopotamije), odakle su dospele u Grčku i zatim u Rim. U isto vreme one dospevaju u severnu Afriku, preko Egipta. Tako je tokom tri milenijuma ruža ostala u relativno uskim okvirima tadašnjeg kulturnog sveta.

Izvor: Cvećara Neven
U svom razvoju kao kulturne biljke, ruže imaju dva perioda. Prvi, veoma dug (3-5.000 godina) sastojao se u odabiranju ruža iz same prirode, unošenju u vrtove staroga sveta i odabiranje spontanih hibrida, mutacija i tako se kulturna ruža staroga sveta menjala i oplemenjavala veoma sporo i dugo. Uglavnom su gajene ruže uzete iz neposredne okoline, iz onog regiona koji je bio dostupan tadašnjim kulturnim narodima. Evropske ruže staroga sveta najpre su gajene na području Male azije i Bliskog istoka (Egipta, Sirije, Mesopotamije), odakle su dospele u Grčku i zatim u Rim. U isto vreme one dospevaju u severnu Afriku, ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/poreklo-ruza/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ruže</title>
		<link>http://gorannecin.rs/ruze/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=ruze</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/ruze/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 16 Jun 2011 22:02:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[baštenske ruže]]></category>
		<category><![CDATA[Bliski istok]]></category>
		<category><![CDATA[cvećarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje ruža]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje saksijskog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje saksijskog i ukrasnog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[gajenje ukrasnog cveća]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[hortikultura]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Kašmir]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Mandžurija]]></category>
		<category><![CDATA[Mesopotamija]]></category>
		<category><![CDATA[Persija]]></category>
		<category><![CDATA[Rim]]></category>
		<category><![CDATA[ruže]]></category>
		<category><![CDATA[saksijsko cveće]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[ukrasno cveće]]></category>
		<category><![CDATA[vrste ruža]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27372</guid>
		<description><![CDATA[Ruža spada među najstarije ukrasne cvetove koje je prihvatio čovek. Sa razvojem civilizacije, razvijala se i ona, prateći u korak sve razvojne faze savremenog čoveka. Zahvaljujući preduzimljivim selekcionistima i ljubiteljima, prešla je okeane i kontinente, sjedinjujući u novim sortama sve svoje najbolje osobine i kvalitete, tako da danas ljubiteljima stoji na raspolaganju preko 30000 sorti ruža svih boja, nijansni i uzrasta.

Izvor: Cvećara Neven
U dalekoj prošlosti, pre tri i više hiljada godina, na prostoru Bliskog istoka (Persija i Mesopotamija), u drevnoj Kini i Japanu, kasnije u staroj Grčkoj, Rimu i Egiptu gajene su ruže. One su u tim starim zemljama imale veoma veliki značaj. To su bile ruže koje su uzete neposredno iz prirode i dugo gajene po vrtovima staroga sveta. Tokom dugog vremena gajenja došlo je i do izvesnih promena na tim ružama, usled odabiranja i spontanih promena nasleđa. Tako je još onda počeo komplikovani proces koji je kroz mnoge ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/ruze/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Tradicija i budućnost &#8220;NeoBeograd-NeoTokio&#8221;</title>
		<link>http://gorannecin.rs/tradicija-i-buducnost-neobeograd-neotokio/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=tradicija-i-buducnost-neobeograd-neotokio</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/tradicija-i-buducnost-neobeograd-neotokio/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 06 Jun 2011 18:05:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Razno]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Strip]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>
		<category><![CDATA[Ambasada Japana]]></category>
		<category><![CDATA[anime]]></category>
		<category><![CDATA[animirani filmovi]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[borilačke veštine]]></category>
		<category><![CDATA[Dom omladine]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo Sakurabana]]></category>
		<category><![CDATA[festival Japanizam]]></category>
		<category><![CDATA[festival Japanizam 2011]]></category>
		<category><![CDATA[festivali]]></category>
		<category><![CDATA[izložbe]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Japanizam]]></category>
		<category><![CDATA[Japanizam 2011]]></category>
		<category><![CDATA[japanska kultura]]></category>
		<category><![CDATA[japanska moda]]></category>
		<category><![CDATA[japanska muzika]]></category>
		<category><![CDATA[japanska pop kultura]]></category>
		<category><![CDATA[japanska tradicija]]></category>
		<category><![CDATA[japanske borilačke veštine]]></category>
		<category><![CDATA[japanski strip]]></category>
		<category><![CDATA[manga]]></category>
		<category><![CDATA[NeoBeograd-NeoTokio]]></category>
		<category><![CDATA[origami]]></category>
		<category><![CDATA[robotika]]></category>
		<category><![CDATA[rooboti]]></category>
		<category><![CDATA[Sakurabana]]></category>
		<category><![CDATA[Sakurabana Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[Tošio Cunozaki]]></category>
		<category><![CDATA[tradicija]]></category>
		<category><![CDATA[Visual Kei]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=27102</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Japanski strip (MANGA), animirani filmovi (ANIME), japanska muzika i moda (VISUAL KEI), video igre, borilačke veštine, origami, roboti, kreativnost, tradicija i modernizam, to su samo neki od elemenata japanske pop kulture kojoj je posvećen festival Japanizam 2011.

Prilog: Bojan Vukadinović/Društvo Sakurabana

Festival japanske pop kulture, Japanizam, održaće se po četvrti put do sada, i to u periodu od 30. juna do 3. jula u Domu omladine Beograda. Svi posetioci će ove godine imati priliku da uživaju u radionicama, predavanjima, tribinama, projekcijama, prodajnom sajmu, cosplay-u, izložbi i mnogim drugim iznenađenjima koja su pripremili društvo Sakurabana, Dom omladine Beograda i Ambasada Japana, uz podršku grada Beograda.
Tema festivala glasi „NeoBeograd-NeoTokio“, i na izložbi će moći da se vide izvanredni radovi domaćih autora inspirisanih Japanom i manga stilom. Izložbu će otvoriti Njegova ekselencija Tošio Cunozaki, a najuspešnijim autorima će ambasador dodeliti nagrade poslednjeg dana festivala.
Festival je otvoren za sve i ulaz je besplatan.
httpvh://www.youtube.com/watch?v=dbX3OUGn8Ko
&#169; 2011, GN ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/tradicija-i-buducnost-neobeograd-neotokio/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Nuklearka opet curi u okean</title>
		<link>http://gorannecin.rs/nuklearka-opet-curi-u-okean/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=nuklearka-opet-curi-u-okean</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/nuklearka-opet-curi-u-okean/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 12 May 2011 14:24:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[cunami]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Fukušima]]></category>
		<category><![CDATA[Fukušima 1]]></category>
		<category><![CDATA[Fukušima Daići]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearna postrojenja]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearne elektrane]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearne katastrofe]]></category>
		<category><![CDATA[nuklearni reaktori]]></category>
		<category><![CDATA[okeani]]></category>
		<category><![CDATA[prirodne katastrofe]]></category>
		<category><![CDATA[TEPCO]]></category>
		<category><![CDATA[zemljotres i cunami u Japanu]]></category>
		<category><![CDATA[zemljotresi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=26222</guid>
		<description><![CDATA[ (VIDEO) U nuklearnoj centrali &#8220;Fukušima Daići&#8221; javili se novi problemi. Curi voda iz jame reaktora 3 u okean. U uzorcima morske vode zabeleženo je 18.000 puta više cezijuma od dozvoljenog nivoa.

Tokijska kompanija za električnu energiju TEPCO saopštila je danas da su se u nuklearnoj centrali &#8220;Fukušima Daići&#8221; javili novi problemi, među kojima je curenje kontaminirane vode u okean.
U saopštenju kompanije je navedeno da nove mere koje su preduzete ove sedmice ukazuju na to da je voda koja je ubačena u sud u kojem se nalazi reaktor brzo iscurela.
Nivo vode je opao ispod dna četiri metra dugih gorivnih šipki, što znači da su one izložene vazduhu, zbog čega je povećan rizik od njihovog topljenja.
Relativno niska spoljašnja temperatura ipak, kako se navodi u saopštenju, omogućava stabilno hlađenje šipki, preneo je AFP.
U sud pod pritiskom reaktora 1 ubacuje se oko sedam tona vode na sat kako bi se ohladio.
Stalno ubacivanje vode spolja stvorilo ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/nuklearka-opet-curi-u-okean/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Velika potraga za nestalim osobama</title>
		<link>http://gorannecin.rs/velika-potraga-za-nestalim-osobama/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=velika-potraga-za-nestalim-osobama</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/velika-potraga-za-nestalim-osobama/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 26 Apr 2011 10:59:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[cunami]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[nestale osobe]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[zemljotres i cunami u Japanu]]></category>
		<category><![CDATA[zemljotresi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=25538</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Skoro 25.000 japanskih vojnika sa čamcima, helikopterima i avionima počeli su masovnu pretragu za telima skoro 12.000 nestalih u razarajućem zemljotresu i cunamiju 11. marta, za koje se pretpostavlja da su poginuli.

Ukupno 24.800 vojnika sa 90 helikoptera i aviona poslato je da pretražuje ruševine u potrazi za žrtvama, dok će oko 100 mornaričkih ronilaca i 50 čamaca tražiti tela koje je more odnelo i do 20 kilometara od obale.
Dva podvodna robota koje je ustupila neprofitna organizacija Insistitut međunarodni spasilački sistem, izvela su petodnevnu potragu pod vodom nedaleko od obale tri grada koje je pogodio cunami.
httpvh://www.youtube.com/watch?v=Yuy1BWBo7sQ
 
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeJapanac snimio kako ga je poklopio cunami Helikopteri sprečavaju nuklearnu katastrofu Kako je cunami "progutao" celu ribarsku luku Treća, najkritičnija eksplozija u nuklearki Fukušima 1 Japan: Cunami izbliza Zemljotres i cunami u Japanu (2) Nova eksplozija u nuklearki Fukušima Zemljotres i cunami u Japanu ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/velika-potraga-za-nestalim-osobama/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

