<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; Mađarska</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/madarska/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Fri, 18 May 2012 12:42:26 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>Prosečna plata u Srbiji daleko ispod svetskog proseka</title>
		<link>http://gorannecin.rs/prosecna-plata-u-srbiji-daleko-ispod-svetskog-proseka/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=prosecna-plata-u-srbiji-daleko-ispod-svetskog-proseka</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/prosecna-plata-u-srbiji-daleko-ispod-svetskog-proseka/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 01 Apr 2012 22:04:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istočno od raja]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Austrija]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Balkan]]></category>
		<category><![CDATA[Belgija]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Finska]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Irska]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[Luksemburg]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodna organizacija rada]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[nezaposlenost]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>
		<category><![CDATA[prosečna zarada u Srbiji]]></category>
		<category><![CDATA[prosečna zarada u Srbiji 2012.]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[region]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[siromašni ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo u Srbiji]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>
		<category><![CDATA[socijalni slučajevi]]></category>
		<category><![CDATA[Švedska]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[Zapadni Balkan]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=31534</guid>
		<description><![CDATA[Sa prosečnom platom od 1.058 dolara, Srbija ja ispod svetskog proseka, odnosno na 42. mestu liste Međunarodne organizacije rada. Od zemalja bivše Jugoslavije od Srbije je bolje plasirana Hrvatska na 27. mestu, s prosečnom mesečnom zaradom od 1.756 dolara, Makedonija je na 34. mestu, sa 1.345 dolara, Bosna i Hercegovina na 35. mestu, sa 1.338 dolara, dok se Slovenija i Crna Gora se nisu našle na listi MOR-a.

Sa prosečnom platom od 1.058 dolara, Srbija ja ispod svetskog proseka, odnosno na 42. mestu liste Međunarodne organizacije rada.
Britanska medijska kuća BBC prvi put je objavila podatke o prosečnim mesečnim platama u 72 zemlje, koje je prikupila Međunarodna organizacija rada (MOR).
Podaci su prilagođeni tako da odražavaju razlike u troškovima života među posmatranim zemljama i obuhvataju samo zaposlene koji primaju plate, a ne i one koji primaju neku pomoć, ili samozaposlene.
Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje plasirana je Hrvatska na 27. mestu, s prosečnom mesečnom ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/prosecna-plata-u-srbiji-daleko-ispod-svetskog-proseka/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Amerika će trajati zauvek</title>
		<link>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=amerika-ce-trajati-zauvek</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Nov 2011 23:09:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Antili]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Avganistan]]></category>
		<category><![CDATA[Azerbejdžan]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[CIA]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[demografska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[demografska slika sveta]]></category>
		<category><![CDATA[Devičanska ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Hong Kong]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Indonezija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Makao]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Malta]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Mongolija]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[Novi Zeland]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Pakistan]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Singapur]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Skandinavija]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Sveta Lucija]]></category>
		<category><![CDATA[Tunis]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<category><![CDATA[UN]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30001</guid>
		<description><![CDATA[Rusija će, prognoziraju naučnici UN, prestati da postoji do 2888. godine, dok se kraj bezmalo besmrtnih Sjedinjenih Američkih Država može očekivati tek stohiljadite godine.

UN redovno sprovodi slična istraživanja, objavljujući ih u vidu demografskih prognoza. Poslednja prognoza objavljena je 2010. godine, prenosi ruski sajt Ruski biznis (RB.ru).
Procena odumiranja pojedinih zemalja bazirana je na takozvanom čistom koeficijentu reprodukcije stanovnišva, prosečnom broju devojčica rođenih tokom života prosečne žene koja je doživela kraj reproduktivnog perioda uz određeni nivo nataliteta i mortaliteta u nekoj zemlji.
U osnovne razloge za pad nataliteta naučnici ubrajaju postepeno odustajanje žena od ranog sklapanja braka u razvijenim zemaljama Azije. Slična situacija je u još 83 zemlje u svetu, u kojima pripadnice lepšeg pola sve češće prednost daju samačkom životu.
Prema podacima UN žene ne uspevaju da rode dovoljan broj kćerki kako bi se stalno održavala i reprodukovala populacija.
U Hongkongu se na primer za prosečnu dinamiku rađanja smatra kada se od 1.000 žnena ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Mađarski neofašista je porno glumac Zoltan Kauboj</title>
		<link>http://gorannecin.rs/madarski-neofasista-je-porno-glumac-zoltan-kauboj/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=madarski-neofasista-je-porno-glumac-zoltan-kauboj</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/madarski-neofasista-je-porno-glumac-zoltan-kauboj/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 01 Oct 2011 11:51:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[desničari]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[fašisti]]></category>
		<category><![CDATA[Jobik]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[mađarski fašisti]]></category>
		<category><![CDATA[političari]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[porno]]></category>
		<category><![CDATA[porno filmovi]]></category>
		<category><![CDATA[porno glumci]]></category>
		<category><![CDATA[porno industrija]]></category>
		<category><![CDATA[pornografija]]></category>
		<category><![CDATA[Ron Džeremi]]></category>
		<category><![CDATA[Vivian Katona]]></category>
		<category><![CDATA[Zolt Cowboy]]></category>
		<category><![CDATA[Zoltan Cowboy]]></category>
		<category><![CDATA[Zoltan Kabai]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29708</guid>
		<description><![CDATA[Predsednik regionalnog ogranka mađarske profašističke partije Jobik podneo ostavku kad se saznalo da je u mladosti bio porno glumac, prenosi T-portal. Inače, ovo je drugi porno star iz redova ove ultradesničarske stranke. Pre dve godine, mađarska desničarka Vivian Katona pojavila se u porno industriji pod medenim imenom Honey Lovley.


Informaciju o tome da je mađarski političar Zoltan Kabai (43) punih deset godina tokom 90-ih bio jedan od &#8220;najtalentovanijih&#8221; glumaca, kao i da je glumio u 84 porno filma izneo je producent pornof ilmova Ištvan Kovi Kovač, u svojoj autobiografiji.
Kovač je opisao Kabaija kao porno glumca koji je imao umetničko ime &#8220;Zoltan Kauboj&#8221;.
Inače, Kabaijevoj stranci to je već drugi seks-skandal u samo dve godine. Vivian Katona u porno industriji pojavila se pod imenom Honey Lovley.
S druge strane, Kabai je najavio tužbu kazavši da mu je ono što je izneseno u autobiografiji stvorilo porodične probleme, ali nije demantovao pojavljivanje u porno filmovima, napomenuvši ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/madarski-neofasista-je-porno-glumac-zoltan-kauboj/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Monstrum iz Budimpešte ipak Srbin</title>
		<link>http://gorannecin.rs/monstrum-iz-budimpeste-ipak-srbin/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=monstrum-iz-budimpeste-ipak-srbin</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/monstrum-iz-budimpeste-ipak-srbin/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 13 Sep 2011 13:51:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Preporučujemo]]></category>
		<category><![CDATA[Bačko Gradište]]></category>
		<category><![CDATA[Budimpešta]]></category>
		<category><![CDATA[Dragan Bajić]]></category>
		<category><![CDATA[kriminal]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[ostrvo Čepel]]></category>
		<category><![CDATA[policija]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[ubistva]]></category>
		<category><![CDATA[ubuce]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29405</guid>
		<description><![CDATA[Mađarska policija privela srpskog državljanina Dragana Bajića iz Bačkog Gradišta, osumnjičenog da je na dunavskom ostrvu pored Budimpešte pljačkao ljude i potom ih zverski ubijao tako što ih je pretučene žive zakopavao. U MUP-u Srbije mole se bogu da se ispostavi da je ubica Srbin ustvari nesrbin.

Utvrđen identitet osobe koja je osumnjičena da je na dunavskom ostrvu pored Budimpešte sa mađarskim bračnim parom pljačkao i ubijao ljude tako što ih je pretučene žive zakopavao, prenosi RTS.
Dragan Bajić je koristio četiri lažna imena. Pre mesec dana u Budimpešti je uhapšeno šest osoba osumnjičenih da su umešani u taj zločin. Tada su na ostrvu pronađena četiri tela.
Zločin se dogodio u šumi ade Čepel, u južnom predgrađu Budimpešte, a istražni organi su na naznačenom mestu pronašli tri svježa leša i još tri ljudske lobanje, zakopane nekoliko meseci ranije. Monstruozni zločin otkrio je jedan mladić, poreklom Rumun, koji je bio jedna od žrtava, ali ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/monstrum-iz-budimpeste-ipak-srbin/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Međunarodni dan borbe protiv homofobije</title>
		<link>http://gorannecin.rs/medunarodni-dan-borbe-protiv-homofobije/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=medunarodni-dan-borbe-protiv-homofobije</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/medunarodni-dan-borbe-protiv-homofobije/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 17 May 2011 12:27:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukativno]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[gej populacija]]></category>
		<category><![CDATA[građansko društvo]]></category>
		<category><![CDATA[homofobija]]></category>
		<category><![CDATA[homoseksualci]]></category>
		<category><![CDATA[homoseksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[ILGA-Europe]]></category>
		<category><![CDATA[Labris]]></category>
		<category><![CDATA[lezbejke]]></category>
		<category><![CDATA[LGBT]]></category>
		<category><![CDATA[Litvanija]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska prava]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje]]></category>
		<category><![CDATA[nasilje nad seksualnim manjinama]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Nevena Petrušić]]></category>
		<category><![CDATA[Portugalija]]></category>
		<category><![CDATA[Svetska zdravstvena organizacija]]></category>
		<category><![CDATA[transfobija]]></category>
		<category><![CDATA[transseksualci]]></category>
		<category><![CDATA[transseksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=26331</guid>
		<description><![CDATA[Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije obeležava se od 1990. godine kada je Svetska zdravstvena organizacija skinula homoseksualnost sa liste bolesti.

Podaci međunarodne organizacije ILGA-Europe pokazuju da još uvek ni jedna everopska zemlja ne garantuje punu pravnu jednakost LGBT osobama, ali da su Nemačka i Portugalija napravile izvestan napredak. U Litvaniji i Mađarskoj se međutim situacija pogoršala.
U &#8220;crvenoj zoni&#8221; se, prema podacima ILGA-Europe, nalazi 14 zemalja, u kojima postoje brojni pojavni oblici diskriminacije i veliko kršenje ljudskih prava, saopšteno je iz nevladine organizacije Labris, koja se bavi pravima LGBT osoba u Srbiji.
Sa stanovišta zaštite prava LGBT populacije, ILGA-Europe je Srbiju ocenila indeksom 2, na skali od 17 do -7, ali, kako se ističe, i Velika Britanija sa 12,5, kao Švedska i Španija sa 12 moraju da nastave da rade na postizanju pune ravnopravnosti.
Seksualne manjine u Srbiji izložene su pretnjama i nasilju
Pripadnici i pripadnice seksualnih manjina u Srbiji su izloženi gotovo ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/medunarodni-dan-borbe-protiv-homofobije/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Za 10 godina broj stanovnika Srbije smanjen za više od 200 hiljada</title>
		<link>http://gorannecin.rs/za-10-godina-broj-stanovnika-srbije-smanjen-za-vise-od-200-hiljada/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=za-10-godina-broj-stanovnika-srbije-smanjen-za-vise-od-200-hiljada</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/za-10-godina-broj-stanovnika-srbije-smanjen-za-vise-od-200-hiljada/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 02 Apr 2011 11:04:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istočno od raja]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Austrija]]></category>
		<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[Danska]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Eurostat]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Finska]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Holandija]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[imigracija]]></category>
		<category><![CDATA[imigranti]]></category>
		<category><![CDATA[Irska]]></category>
		<category><![CDATA[Island]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Kosovo]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Malta]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[Poljska]]></category>
		<category><![CDATA[porodica]]></category>
		<category><![CDATA[Portugalija]]></category>
		<category><![CDATA[region]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[stepen plodnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=24773</guid>
		<description><![CDATA[Broj stanovnika Srbije će u narednih 10 godina opasti, a od stope nataliteta i emigracije zavisi u kojoj meri, pokazuju zvanične procene. U Srbiji je stopa plodnosti 1,44 deteta po ženi, dok je u EU prosek 1,6. Za prostu reprodukciju stanovništva potrebno je 2,1 dete po ženi. Stopa plodnosti je u Srbiji povećana u 2009. u odnosu na prethodnu godinu, ali to nije dovoljno budući da je stopa na rekordno niskom nivou i da je daleko od stope dovoljne za obnavljanje generacija, navodi se u Prvom nacionalnom izveštaju o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva koju je objavio Tim za socijalno uključivanje Vlade Srbije.

Izvor: EurActiv
U Prvom godišnjem izveštaju o inkluziji izneta je procena da je u Srbiji, ne računajući Kosovo i Metohiju, na početku 2010. živelo 7,306 miliona stanovnika, što je 220.000 manje nego 10 godina ranije.
Broj stanovnika će, kako se navodi, u svakom slučaju nastaviti da opada. Stepen smanjenja će, ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/za-10-godina-broj-stanovnika-srbije-smanjen-za-vise-od-200-hiljada/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prag i Bratislava među najbogatijim regionima EU</title>
		<link>http://gorannecin.rs/prag-i-bratislava-medu-najbogatijim-regionima-eu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=prag-i-bratislava-medu-najbogatijim-regionima-eu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/prag-i-bratislava-medu-najbogatijim-regionima-eu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 24 Feb 2011 14:55:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Beč]]></category>
		<category><![CDATA[Belgija]]></category>
		<category><![CDATA[Berlin]]></category>
		<category><![CDATA[Bratislava]]></category>
		<category><![CDATA[Bremen]]></category>
		<category><![CDATA[Brisel]]></category>
		<category><![CDATA[bruto društveni proizvod]]></category>
		<category><![CDATA[Bugarska]]></category>
		<category><![CDATA[Češka Republika]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[evropski regioni]]></category>
		<category><![CDATA[Evrostat]]></category>
		<category><![CDATA[London]]></category>
		<category><![CDATA[Luksemburg]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Poljska]]></category>
		<category><![CDATA[regioni]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>
		<category><![CDATA[Stokholm]]></category>
		<category><![CDATA[Švedska]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=23280</guid>
		<description><![CDATA[Prag i Bratislava jedini su se od regiona &#8220;nove&#8221; Evrope probili među prvih 10 najbogatijih u Evropskoj uniji, pokazao je najnoviji izveštaj koji je objavio Evrostat.

Prag sa 172 odsto proseka BDP-a merenog uzimajući u obzir kupovnu moć na novoj ranglisti Evrostata je na 6. mestu, a Bratislavski region sa 167 odsto proseka dvadesetsedmorke je na 9. mestu.
Češka prestonica je tako po bogatstvu pretekla Stokholm, Beč ili nemački Bremen.
Najsiromašniji region u Češkoj na severozapadu zemlje dostiže svega 62 odsto proseka Unije.
Najbogatiji od 271 regiona koliko ima u 27 članica EU je kao i ranije unutrašnji London sa 343 odsto evropskog proseka, sledi Luksemburg sa 279 odsto i Brisel sa 216 odsto.
Najsiromašniji region EU je bugarski Severozapaden koji ima tek 28 odsto BDP proseka Unije.
Među 20 najsiromašnijih evropskih regiona je šest od ukupno osam regiona koliko ima Rumunija, pet od šest bugarskih, pet od ukupno 16 koliko ima Poljska i četiri od ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/prag-i-bratislava-medu-najbogatijim-regionima-eu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Istorija Olimpijskih igara</title>
		<link>http://gorannecin.rs/istorija-olimpijskih-igara/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=istorija-olimpijskih-igara</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/istorija-olimpijskih-igara/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 11 Feb 2011 10:55:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukativno]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[1. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[10. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[5. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[8. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[9. Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[Albin Stenros]]></category>
		<category><![CDATA[Alfred Asikainen]]></category>
		<category><![CDATA[Amsterdam]]></category>
		<category><![CDATA[Andres Algren]]></category>
		<category><![CDATA[Antverpen]]></category>
		<category><![CDATA[Atina]]></category>
		<category><![CDATA[atletičari]]></category>
		<category><![CDATA[atletika]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Berlin]]></category>
		<category><![CDATA[Beti Robinson]]></category>
		<category><![CDATA[biciklističke trke]]></category>
		<category><![CDATA[biciklizam]]></category>
		<category><![CDATA[boks]]></category>
		<category><![CDATA[Chamonix]]></category>
		<category><![CDATA[Demetrios Vikelas]]></category>
		<category><![CDATA[desetoboj]]></category>
		<category><![CDATA[Dragutin Tomašević]]></category>
		<category><![CDATA[Drugi svetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Dušan Milošević]]></category>
		<category><![CDATA[Džejm Koneli]]></category>
		<category><![CDATA[Džim Torp]]></category>
		<category><![CDATA[Džoni Vajsmiler]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Francisko Lazaro]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[fudbal]]></category>
		<category><![CDATA[gimnastika]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<category><![CDATA[Hanes Kolemainen]]></category>
		<category><![CDATA[Holandija]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Ivar Beling]]></category>
		<category><![CDATA[Ivart Daglas Horsfal]]></category>
		<category><![CDATA[Josip Primožič]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[Kanada]]></category>
		<category><![CDATA[konjički sport]]></category>
		<category><![CDATA[Leon Štukelj]]></category>
		<category><![CDATA[Los Anđeles]]></category>
		<category><![CDATA[mačevanje]]></category>
		<category><![CDATA[maraton]]></category>
		<category><![CDATA[maratonska trka]]></category>
		<category><![CDATA[Martin Klajn]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[medalje]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodni olimpijski komitet]]></category>
		<category><![CDATA[Međunarodni olimpijski odbor]]></category>
		<category><![CDATA[MOK]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Olimpijada]]></category>
		<category><![CDATA[Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[olimpijske medalje]]></category>
		<category><![CDATA[Olimpijski pokret]]></category>
		<category><![CDATA[Oskar Svan]]></category>
		<category><![CDATA[Pariz]]></category>
		<category><![CDATA[Parsi Vilijams]]></category>
		<category><![CDATA[Pavo Nurmi]]></category>
		<category><![CDATA[petoboj]]></category>
		<category><![CDATA[Pjer de Kuberten]]></category>
		<category><![CDATA[plivači]]></category>
		<category><![CDATA[Portugalija]]></category>
		<category><![CDATA[preskok]]></category>
		<category><![CDATA[Prve moderne Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[Prve zimske Olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[Prvi svetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Rim]]></category>
		<category><![CDATA[rvanje]]></category>
		<category><![CDATA[rvanje grčko rimski stil]]></category>
		<category><![CDATA[Šamoni]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>
		<category><![CDATA[sport]]></category>
		<category><![CDATA[sprinteri]]></category>
		<category><![CDATA[Spyridon Louis]]></category>
		<category><![CDATA[SSSR]]></category>
		<category><![CDATA[Stane Derganc]]></category>
		<category><![CDATA[Stiv Redgrejv]]></category>
		<category><![CDATA[Stokholm]]></category>
		<category><![CDATA[Švedska]]></category>
		<category><![CDATA[Tarzan]]></category>
		<category><![CDATA[Temišvar]]></category>
		<category><![CDATA[vaterpolo]]></category>
		<category><![CDATA[Velika Britanija]]></category>
		<category><![CDATA[veslanje]]></category>
		<category><![CDATA[Vile Ritola]]></category>
		<category><![CDATA[Zimske olimpijske igre]]></category>
		<category><![CDATA[zimski sportovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=21878</guid>
		<description><![CDATA[Glavni grad Holandije Amsterdam dobio je organizaciju 9. Olimpijskih igara 1928. godine, nakon neuspešnih kandidatura u kojima je poražen u &#8220;trci&#8221; sa Parizom i Antverpenom &#8211; domaćinima najznačajnije svetske sportske manifestacije 1924, odnosno 1920. godine.

Jedini protivkandidat holandskom gradu bio je Los Anđeles, pa je Međunarodni olimpijski komitet odmah doneo preliminarnu odluku da se organizacija sledećih, 10. Igara, poveri Sjedinjenim Američkim Državama.
Holanđani su u organizaciju Igara uložili, za ono vreme, ogromnih 1,83 miliona dolara koje, kao i njihovi prethodnici u Parizu, nisu uspeli da povrate. Finansijski gubitak, ipak, nije bio toliko veliki kao u Parizu četiri godine ranije, obzirom da su izgubili oko 18,000 dolara.
U Amsterdamu je prvi put tokom Igara, na stadionu na kome je održana ceremonija svečanog otvaranja, zapaljena olimpijska vatra, a MOK je utvrdio obavezni program Igara, dok je organizatoru takmičenja dostavio spisak sportova sa koga je neke od njih mogao da uvrsti u takmičenja.
Igre je, kao izaslanik ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/istorija-olimpijskih-igara/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Srbin četiri puta siromašniji od Evropljanina</title>
		<link>http://gorannecin.rs/srbin-cetiri-puta-siromasniji-od-evropljanina/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=srbin-cetiri-puta-siromasniji-od-evropljanina</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/srbin-cetiri-puta-siromasniji-od-evropljanina/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 13 Jan 2011 13:50:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Istočno od raja]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Bugarska]]></category>
		<category><![CDATA[Crna Gora]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[ekonomska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[GfK Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Tintor]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoistočna Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Jugoslavija]]></category>
		<category><![CDATA[kupovna moć građana]]></category>
		<category><![CDATA[Lihtenštajn]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Moldavija]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[SFRJ]]></category>
		<category><![CDATA[siromaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[Slovenija]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Vojvodina]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=22033</guid>
		<description><![CDATA[Kupovna moć stanovnika Srbije u 2010. godini dostigla je 3.033 evra, što je tek nešto više od 25 odsto evropskog proseka od 11.945 evra po stanovniku, pokazalo je istraživanje agencije za istraživanje tržišta GfK.

Ovo ispitivanje objašnjava i raspodelu bogatstva u prošloj godini i govori da je, kada je reč o kupovnoj moći Srbije, podela na sever i jug očita, prenosi novosadski Dnevnik.
Vojvodina ima najveću kupovnu moć stanovništva, a osim toga obuhvata tri od četiri područja u zemlji s natprosečnom kupovnom moći.
Područje grada Beograda je nesumnjivi lider kada je reč i o najviše stanovnika kao i o najvećoj kupovnoj moći, devet od deset najbogatijih opština su na području Beograda, rekao je za Dnevnik direktor u agenciji GfK Beograd, Goran Tintor.
Prema istraživanju agencije GfK, Srbija je s 3.033 evra po stanovniku na 34. na listi od 42 zemlje Evrope, a od nama susednih zemalja najbolje je rangirana Mađarska (27. mesto), s 5.048 ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/srbin-cetiri-puta-siromasniji-od-evropljanina/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Srbi ne vole kondome</title>
		<link>http://gorannecin.rs/srbi-ne-vole-kondome/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=srbi-ne-vole-kondome</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/srbi-ne-vole-kondome/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 01 Dec 2010 02:10:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bugarska]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Durex]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[HIV]]></category>
		<category><![CDATA[Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[kondomi]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[prezervativi]]></category>
		<category><![CDATA[seksualno obrazovanje]]></category>
		<category><![CDATA[Tajland]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>
		<category><![CDATA[virusi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=19281</guid>
		<description><![CDATA[Istraživanje proizvođača prezervativa Durex pokazalo je da je 64,5 odsto seksualno aktivnih stanovnika Srbije zabrinuto zbog opasnosti zaraze HIV virusom, ali da se u našoj zemlji godišnje proda samo 1,42 kondoma po glavi stanovnika.

Zbog tako niske stope kupovine kondoma, Srbija se na tabeli zemalja po broju korišćenja prezervativa u populaciji između 16 i 65 godina nalazi neposredno ispod Indije i Tajlanda, a malo iznad Turske i Filipina, navodi se u istraživanju Durex-a.
Briga o zaštiti u zemljama u regionu je dvostruko veća, pa se u Bugarskoj, koja ima sličan broj stanovnika, godišnje prodaju 3,53 prezervativa, u Mađarskoj 3,07, a u Hrvatskoj 2,61 kondom po glavi stanovinika.
 
&#169; 2010, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeProsečna plata u Srbiji daleko ispod svetskog proseka Amerika će trajati zauvek Lepo, najlepše - iz vazduha Poreklo ruža Za 10 godina broj stanovnika Srbije smanjen za više od 200 hiljada Srbin četiri puta siromašniji od Evropljanina Srpske ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/srbi-ne-vole-kondome/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Žigmund Luksemburški, kralj Mađarske</title>
		<link>http://gorannecin.rs/zigmund-luksemburski-kralj-madarske/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=zigmund-luksemburski-kralj-madarske</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/zigmund-luksemburski-kralj-madarske/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 18 Nov 2010 14:00:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Edukativno]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[Angora]]></category>
		<category><![CDATA[Anžujci]]></category>
		<category><![CDATA[Balkan]]></category>
		<category><![CDATA[Barbara Celjska]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[bitka kod Angore]]></category>
		<category><![CDATA[Bitka kod Grinvalda]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna]]></category>
		<category><![CDATA[car Svetog rimskog carstva]]></category>
		<category><![CDATA[despot Stefan Lazarević]]></category>
		<category><![CDATA[Elizabeta Pomeranijska]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Golubac]]></category>
		<category><![CDATA[Grinvald]]></category>
		<category><![CDATA[Henrik II Celjski]]></category>
		<category><![CDATA[husitski ratovi]]></category>
		<category><![CDATA[Jagelonci]]></category>
		<category><![CDATA[Jan Hus]]></category>
		<category><![CDATA[Karlo IV Luksemburški]]></category>
		<category><![CDATA[Katolička crkva]]></category>
		<category><![CDATA[knez Lazar]]></category>
		<category><![CDATA[knez Stefan Lazarević]]></category>
		<category><![CDATA[kneževi]]></category>
		<category><![CDATA[kneževina Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Konstanca]]></category>
		<category><![CDATA[kralj Lajoš I]]></category>
		<category><![CDATA[kralj Mađarske]]></category>
		<category><![CDATA[kralj Rimljana]]></category>
		<category><![CDATA[kralj Tvrtko]]></category>
		<category><![CDATA[kraljevi]]></category>
		<category><![CDATA[Mačva]]></category>
		<category><![CDATA[Marija Anžujska]]></category>
		<category><![CDATA[markgrof Brandenburga]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[mađarski kraljevi]]></category>
		<category><![CDATA[Napuljska kraljevina]]></category>
		<category><![CDATA[Nikola Gorjanski Mlađi]]></category>
		<category><![CDATA[Nikopolj]]></category>
		<category><![CDATA[Osmanlije]]></category>
		<category><![CDATA[Otomansko carstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Poljska]]></category>
		<category><![CDATA[ratovi]]></category>
		<category><![CDATA[sabor u Konstanci]]></category>
		<category><![CDATA[Sporazum u Tati]]></category>
		<category><![CDATA[Srebrenica]]></category>
		<category><![CDATA[srpski kneževi]]></category>
		<category><![CDATA[Tata]]></category>
		<category><![CDATA[viteški red Zmaja]]></category>
		<category><![CDATA[viteški redovi]]></category>
		<category><![CDATA[Vladislav Napuljski]]></category>
		<category><![CDATA[Žigmund Luksemburški]]></category>
		<category><![CDATA[Đurađ Branković]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=18257</guid>
		<description><![CDATA[Žigmund Luksemburški iz porodice Luksemburga bio je sin Karla IV Luksemburškog (1346—1378) i Elizabete Pomeranijske, a bio je oženjen Marijom Anžujskom, ćerkom i naslednicom Lajoša I (1342—1382). Nosio je titule: kralj Mađarske,  car Svetog rimskog carstva, markgrof Brandenburga, kralj Rimljana i kralj Češke.

Na početku svoje vladavine sukobio se sa Anžujcima iz Napuljske kraljevine koji su mu osporavali pravo na titulu kralja Mađarske istakavši Vladislava Napuljskog kao svog kandidata. U sklopu tih borbi je planirao rat protiv kneza Lazara (1371—1389) i kralja Tvrtka (ban 1353—1377, 1377—1391) koji su podržavali Vladislava, ali je od toga odustao posredovanjem mačvanskog bana Nikole Gorjanskog Mlađeg. Posle Kosovskog boja Žigmund je napao kneževinu Srbiju, ali su ga njeni vazalni odnosi sa Otomanskom imperijom sprečili u osvajanju njenih oblasti. Krajem XIV veka organizovao je krstaški pohod protiv Osmanlija sa ciljem njihovog proterivanja sa Balkanskog poluostrva, ali se on okončao katastrofalnim porazom Nikopolja 1396. godine u kome je ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/zigmund-luksemburski-kralj-madarske/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Beli amur</title>
		<link>http://gorannecin.rs/beli-amur/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=beli-amur</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/beli-amur/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 29 Oct 2010 22:04:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hobi]]></category>
		<category><![CDATA[amur]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[beli amur]]></category>
		<category><![CDATA[ikra]]></category>
		<category><![CDATA[Kina]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[ribe]]></category>
		<category><![CDATA[ribolov]]></category>
		<category><![CDATA[šaranski rod]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=16382</guid>
		<description><![CDATA[Postojbina belog amura je Kina, a do nas je došao preko Mađarske, 1963. godine, to jest iz Sovjetskog saveza. Ova riba pripada šaranskom rodu, biljožder je, sivozelenih leđa, bokova sa svetlijim trbuhom i sivim perajima. Hrani se vodenim biljem, lišćem vrba i drugog listopadnog drveća. Ženka raspolaže sa milionskom ikrom, međutim amurova ikra pluta na vodi, pa je čest plen.

Ali, nije to jedini razlog što se ova riba tako slabo razmnožava. Amur od 50 kilograma, može da bude dug i do 2 metra, a proseèna lovna težina mu je svega 3 – 12 kilograma. Lov na amura traje čitave godine i zna se da zimi ne spava. Žestoki je borac: tanki najlon kida, a štapovi moraju biti puni.
Sitniji amur se može namamiti i glistom na udici, komadišima hleba umešenih sa poluobarenim lišćem deteline, spanaća, celera, a krupniji dolaze na mahovinu po drveću potopljenom u vodu. Voli da gricka svilu mladog ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/beli-amur/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Velika ekološka katastrofa u Mađarskoj</title>
		<link>http://gorannecin.rs/velika-ekoloska-katastrofa-u-madarskoj/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=velika-ekoloska-katastrofa-u-madarskoj</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/velika-ekoloska-katastrofa-u-madarskoj/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 05 Oct 2010 12:21:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ajka]]></category>
		<category><![CDATA[Devečer]]></category>
		<category><![CDATA[Dunav]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[ekološke katastrofe]]></category>
		<category><![CDATA[kalcijum nitrat]]></category>
		<category><![CDATA[Kolontar]]></category>
		<category><![CDATA[Marcal]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Raba]]></category>
		<category><![CDATA[reke]]></category>
		<category><![CDATA[Šomolovašarhej]]></category>
		<category><![CDATA[Vesprem]]></category>
		<category><![CDATA[Zoltan Ileš]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=15019</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO/FOTO) Četiri osobe su poginule, četiri se vode kao nestale, a više od 120 ljudi je povređeno u teškom akcidentu u Mađarskoj. U delu županije Vesprem vanredno stanje.

Pretpostavlja se da je u prirodu iz rezervoara fabrike aluminujuma u blizini Ajke, iscurelo oko milion kubnih metara otrovnog mulja.
Vanredno stanje se odnosi na područje od oko 40 kvadratnih kilometara, gde se nalaze tri naselja &#8211; Kolontar, Devečer i Šomlovašarhej. Područje pogođeno katastrofom nalazi se oko 160 kilometara jugozapadno od Budimpešte.
Gradonačelnik Kolontara Karolj Tili je izjavio da su četiri osobe poginule, među kojima i jedna tromesečna beba, a spasioci tragaju za još četiri nestale osobe, prenosi Tanjug. U gradu je zagađena lavina mulja mestimično dostigla visinu i o dva metra, a slično je i u susednom Devečeru, gde je poplavljeno 230 kuća.
Državni sekretar za zaštitu životne sredine Zoltan Ileš je, uoči sednice kriznog štaba, izjavio da se radi o ekološkoj katastrofi bez presedana, ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/velika-ekoloska-katastrofa-u-madarskoj/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Fašizam dozvoljen tokom izborne kampanje u Mađarskoj</title>
		<link>http://gorannecin.rs/fasizam-dozvoljen-tokom-izborne-kampanje-u-madarskoj/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=fasizam-dozvoljen-tokom-izborne-kampanje-u-madarskoj</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/fasizam-dozvoljen-tokom-izborne-kampanje-u-madarskoj/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 01 Oct 2010 21:22:52 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[fašizam]]></category>
		<category><![CDATA[Jobik]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Miškolc]]></category>
		<category><![CDATA[nacionalizam]]></category>
		<category><![CDATA[parlamentarni izbori]]></category>
		<category><![CDATA[politika]]></category>
		<category><![CDATA[predizborna kampanja]]></category>
		<category><![CDATA[rasizam]]></category>
		<category><![CDATA[rasna diskriminacija]]></category>
		<category><![CDATA[Romi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=14448</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Vrhovni sud podržao je danas odluku Izborne komisije da se državnim medijima naloži da emituju predizborni spot ekstremne desnice.
Stranka ekstremne desnice Jobik snimila je spot u kome se pominju &#8220;ciganski kriminalci&#8221;. Sud je odlučio da medijske kuće za vreme izborne kampanje moraju jednako da se ophode prema svim političkim strankama i da nisu odgovorne za sadržaj oglasa.
Mediji su od Suda tražili da ne dozvoli emitovanje tog spota koji je, prema njihovim rečima, uvredljiv i nije u skladu sa pravilima emitovanja.
U spotu je prikazana mlada žena koja se plaši da izađe na ulicu i u trenutku kada se pojavljuje, prilika sa kapuljačom pita: &#8220;Da li je ciganskim kriminalcima dozvoljeno da rade sve što hoće?&#8221;
Jobikov spot u trajanju od 30 sekundi upire prstom i na korumpirane političare, banke i multinacionalne kompanije, nazivajući ih &#8220;parazitima&#8221; koji piju krv zemlje.
U Mađarskoj se u nedelju održavaju lokalni izbori, a Jobik je saopštio da će ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/fasizam-dozvoljen-tokom-izborne-kampanje-u-madarskoj/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Budapest (Hungary)</title>
		<link>http://gorannecin.rs/budapest-hungary/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=budapest-hungary</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/budapest-hungary/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 29 Sep 2010 20:28:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Foto galerija]]></category>
		<category><![CDATA[Putopisi]]></category>
		<category><![CDATA[Putovanja]]></category>
		<category><![CDATA[Bojan Ćirić]]></category>
		<category><![CDATA[Budimpešta]]></category>
		<category><![CDATA[foto albumi]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=2986</guid>
		<description><![CDATA[Foto: Bojan Ćirić

&#169; 2010 &#8211; 2012, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeSkokovi u vodu, žene - EP u Budimpešti Ibiza (Spain) Zurich (Swiss) Lucerne (Swiss) Denia (Spain) Amsterdam (Holland) Paris (France) Prague (Czech Republic) ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/budapest-hungary/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

