<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>GN Official Website &#187; Sjedinjene Američke Države</title>
	<atom:link href="http://gorannecin.rs/tag/sjedinjene-americke-drzave/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gorannecin.rs</link>
	<description>drugačija Srbija, na pravom ste mestu!</description>
	<lastBuildDate>Wed, 08 Feb 2012 23:05:01 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
		<div id='fb-root'></div>
					<script type='text/javascript'>
						window.fbAsyncInit = function()
						{
							FB.init({appId: 159662880724860, status: true, cookie: true, xfbml: true});
						};
						(function()
						{
							var e = document.createElement('script'); e.async = true;
							e.src = document.location.protocol + '//connect.facebook.net/en_US/all.js';
							document.getElementById('fb-root').appendChild(e);
						}());
					</script>	
						<item>
		<title>Barak Obama peva &#8220;Let&#8217;s stay together&#8221;</title>
		<link>http://gorannecin.rs/barak-obama-peva-lets-stay-together/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=barak-obama-peva-lets-stay-together</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/barak-obama-peva-lets-stay-together/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 22 Jan 2012 23:02:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[američki predsednici]]></category>
		<category><![CDATA[Barak Obama]]></category>
		<category><![CDATA[ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30636</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Video: YouTube




http://www.youtube.com/watch?v=T-hDt2E8MoE



&#169; 2012, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeNew York Times: Psihološki profil Moamera Gadafija Bin Laden je bio opsednut planom za ubistvo Obame Marinci snimili ubistvo Bin Ladena Nakon ubistva Bin Ladena porastao rejting američkog predsednika Obama ismejao Donalda Trampa Postavite pitanje Baraku Obami preko YouTube-a Mark Zakerberg ličnost godine Obama na svom iPod-u sluša Stounse i Dilana ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/barak-obama-peva-lets-stay-together/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Naučnici utvrdili koje je boje Mlečni put</title>
		<link>http://gorannecin.rs/naucnici-utvrdili-koje-je-boje-mlecni-put/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=naucnici-utvrdili-koje-je-boje-mlecni-put</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/naucnici-utvrdili-koje-je-boje-mlecni-put/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Jan 2012 23:05:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Američko astronomsko udruženje]]></category>
		<category><![CDATA[astronomija]]></category>
		<category><![CDATA[astronomska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[astronomska otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[galaksija]]></category>
		<category><![CDATA[Mlečni put]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Pitsburg]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Pitsburg]]></category>
		<category><![CDATA[Zemlja]]></category>
		<category><![CDATA[zvezde]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30584</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Astronomi su utvrdili tačnu boju Mlečnog puta i zaključili da sa pravom nosi to ime. Oni su želeli da utvrde kako naša galaksija izgleda spolja, što je težak zadatak imajući u vidu da je Zemlja unutar galaksije.

Poređenje tipova zvezda u drugim galaksijama dalo je očekivan rezultat: Mlečni put je bele boje, ali ne bilo koje bele boje, javlja BBC.
&#8220;To je bela boja prolećnog snega, sat vremena nakon izlaska sunca ili pre zalaska&#8221;, saopšteno je na 219. sastanku Američkog astronomskog udruženja.
&#8220;Za astronome, jedan od najvažnijih parametara je u stvari boja galaksije&#8221;, rekao je Džefri Njuman sa Univerziteta u Pitsburgu na ovom skupu.
&#8220;To nam govori koliko su stare zvezde u galaksiji, vreme formiranja zvezda, da li su formirane danas ili su stare milijarde godina&#8221;, navodi se u saopštenju.
On je dodao da je najbolji opis boje Mlečnog puta prolećni sneg, oko sat vremena nakon svitanja ili sat pre zalaska sunca.
&#8220;Videćete isti takav ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/naucnici-utvrdili-koje-je-boje-mlecni-put/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Stres kod trudnica utiče na pol bebe</title>
		<link>http://gorannecin.rs/stres-kod-trudnica-utice-na-pol-bebe/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=stres-kod-trudnica-utice-na-pol-bebe</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/stres-kod-trudnica-utice-na-pol-bebe/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 30 Dec 2011 14:48:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje]]></category>
		<category><![CDATA[bebe]]></category>
		<category><![CDATA[ginekologija]]></category>
		<category><![CDATA[medicinska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Njujork]]></category>
		<category><![CDATA[pol bebe]]></category>
		<category><![CDATA[porođaj]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[stres]]></category>
		<category><![CDATA[stres kod trudnica]]></category>
		<category><![CDATA[trudnice]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Njujork]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30458</guid>
		<description><![CDATA[Stres kod trudnica može da ima uticaj na pol bebe, pokazali su rezultati istraživanja koje je obavila grupa naučnika s univerziteta &#8220;Njujork&#8221;.


Istraživanje je pokazalo da buduće mame, izložene stresu konstantno ili traumi na početku trudnoće, češće rađaju devojčice. Naučnici su došli do tog rezultata ispitujući posledice veoma stresne situacije &#8211; zemljotresa u Čileu 2005. godine na trudnice.
Tom prilikom je konstatovano i da jači stres na početku trudnoće u velikoj meri povećava opasnost od prevremenog porođaja.
Svaka 10. Čileanka koja je doživela zemljotres 2005. godine dok je bila trudna rodila je prevremeno dete, dok se u normalnim uslovima radi o procentu od šest odsto, konstatovali su naučnici.
Istraživači su utvrdili i veći procenat rođenja devojčica, jer se u normalnim uslovima na 100 beba rodi 51 dečak i 49 devojčica, dok je nakon zemljotresa rođeno 55 devojčica i 45 dečaka.
Pretpostavlja se i da je muški fetus osetljiviji na stres od ženskog, tako da je ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/stres-kod-trudnica-utice-na-pol-bebe/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pronađeno gnezdo sa fosilizovanim bebama dinosaurusa</title>
		<link>http://gorannecin.rs/pronadeno-gnezdo-sa-fosilizovanim-bebama-dinosaurusa/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=pronadeno-gnezdo-sa-fosilizovanim-bebama-dinosaurusa</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/pronadeno-gnezdo-sa-fosilizovanim-bebama-dinosaurusa/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 03 Dec 2011 17:38:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Arheologija]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[arheološka otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[dinosaurusi]]></category>
		<category><![CDATA[fosili]]></category>
		<category><![CDATA[fosili dinosaurusa]]></category>
		<category><![CDATA[fosili reptila]]></category>
		<category><![CDATA[krokodili]]></category>
		<category><![CDATA[Mongolija]]></category>
		<category><![CDATA[Pagmin Narmandah]]></category>
		<category><![CDATA[paleontologija]]></category>
		<category><![CDATA[paleontolozi]]></category>
		<category><![CDATA[peščane dine]]></category>
		<category><![CDATA[praistorijski reptili]]></category>
		<category><![CDATA[protoceratops]]></category>
		<category><![CDATA[pustinja Gobi]]></category>
		<category><![CDATA[pustinje]]></category>
		<category><![CDATA[reptili]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[triceratops]]></category>
		<category><![CDATA[univerzitet Rod Ajlend]]></category>
		<category><![CDATA[životinje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30349</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) Gnezdo, prečnika 0,7 metara i staro oko 75 miliona godina, sadrži fosilizovane ostatke 15 mladunaca protoceratopsa, rođaka triceratopsa. Pronašao ga je u drevnoj peščanoj dini u formaciji Džadohta mongolski paleontolog Pagmin Narmandah.


Za razliku od drugih koja su pronađena sa fosilizovanim jajima, ovo gnezdo sadrži mladunce koji su bili stari oko godinu dana kada su uginuli.
“Mislimo da postoji dobar dokaz da su se dinosaurusi brinuli za svoje mladunce jer su oni bili na okupu u gnezdu”, kaže Dejvid Fastovski, paleontolog sa Rod Ajlend univerziteta i koautor članka o pronađenom gnezdu, objavljenom u časopisu “Paleontologija”.
“To nisu dinosaurusi koji su se tek ispilili”, navodi on, dodajući da to upućuje na zaključak da su se rodilelji brinuli o njima duže vreme.
Naučnici su prvo verovali da su se dinosaurusi ponašali prema mladuncima kao što to čine krokodili, tj. da su polagali jaja i napuštali gnezdo u potrazi za hranom. Kasnije su promenili mišljenje, smatrajući ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/pronadeno-gnezdo-sa-fosilizovanim-bebama-dinosaurusa/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Gradski kvart od plastičnih flaša</title>
		<link>http://gorannecin.rs/gradski-kvart-od-plasticnih-flasa/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=gradski-kvart-od-plasticnih-flasa</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/gradski-kvart-od-plasticnih-flasa/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 14 Nov 2011 23:02:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Afrik]]></category>
		<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bangkok]]></category>
		<category><![CDATA[Bolivija]]></category>
		<category><![CDATA[Centralna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[eco-tec]]></category>
		<category><![CDATA[eco-tec tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Elva]]></category>
		<category><![CDATA[flašna arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[građevinarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Honduras]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Kolumbija]]></category>
		<category><![CDATA[kuće]]></category>
		<category><![CDATA[kuće od flaša]]></category>
		<category><![CDATA[kuće od plastičnih flaša]]></category>
		<category><![CDATA[kuće od plastike]]></category>
		<category><![CDATA[Nevada]]></category>
		<category><![CDATA[Nigerija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[plastične flaše]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Tajland]]></category>
		<category><![CDATA[Tonopa]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30195</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) U nigerijskom gradu Elva gradi prvi gradski kvart u svetu sa kućama izgrađenim od plastičnih boca.

I mada do završetka izgradnje ima još dosta vremena, gradilište je već postalo lokalna atrakcija, koju redovno posećuju turisti, a čak i funkcioneri nigerijske vlade dolaze kako bi se svojim očima uverili da je problem nedostatka stambenog prostora moguće rešiti na ovaj čudan način.
Tih 25 zgrada, podignutih na zemlji koju je kupio jedan grčki biznismen, postaće kompleks ekoloških kuća, namenjenih za izdavanje lokalnom stanovništvu.
Za podizanje svake od kuća &#8211; u kojima ima po jedna spavaća i dnevna soba, kupatilo, kuhinja i toalet, upotrebljava se oko 7.800 plastičnih boca.
Tehnologija izgradnje je rentabilna i izuzetno prosta &#8211; radnici prazne boce pune peskom, zatvaraju ih i „zidaju&#8221; zid kružnog zdanja, tradicionalnog za sever Nigerije. Umesto maltera, graditelji upotrebljavaju rastvor gline koji se na suncu suši.
Prema oceni stručnjaka Odeljenja za razvoj obnovljivih izvora energije, izgradnja ovakvih ekoloških kuća ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/gradski-kvart-od-plasticnih-flasa/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>NASA snimila ogromnu pukotinu u glečeru na Antarktiku</title>
		<link>http://gorannecin.rs/nasa-snimila-ogromnu-pukotinu-u-gleceru-na-antarktiku/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=nasa-snimila-ogromnu-pukotinu-u-gleceru-na-antarktiku</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/nasa-snimila-ogromnu-pukotinu-u-gleceru-na-antarktiku/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 08 Nov 2011 23:02:23 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Antarktik]]></category>
		<category><![CDATA[glečeri]]></category>
		<category><![CDATA[NASA]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučna otkrića]]></category>
		<category><![CDATA[pukotine na glečeru]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30147</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Video: YouTube


http://www.youtube.com/watch?v=Ja5SWtDclWI
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temePronađen DNK u meteoritima koji su pali na Zemlju Najčudniji oblik života na planeti Naučnici utvrdili koje je boje Mlečni put Subatomska čestica premašila brzinu svetlosti Slab unos hranljivih materija oštećuje mozak NASA poslala letelicu Juno na Jupiter Otkriven trag tekuće vode na Marsu? Skandinavci imaju najveći mozak ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/nasa-snimila-ogromnu-pukotinu-u-gleceru-na-antarktiku/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Najnapredniji policijski radar na svetu</title>
		<link>http://gorannecin.rs/najnapredniji-policijski-radar-na-svetu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=najnapredniji-policijski-radar-na-svetu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/najnapredniji-policijski-radar-na-svetu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 08 Nov 2011 14:46:52 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Planeta]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[bezbednost u saobraćaju]]></category>
		<category><![CDATA[Multi-Target Radar System CORDON]]></category>
		<category><![CDATA[Paek Gain System]]></category>
		<category><![CDATA[policija]]></category>
		<category><![CDATA[radar Kordon]]></category>
		<category><![CDATA[radari]]></category>
		<category><![CDATA[saobraćaj]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[visoka tehnologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30171</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Na tržištu se pojavio radar Kordon koji je predstavila kompanija &#8220;Paek Gain System&#8221;. Ovaj radar u istom trenutku može da registruje i snimi više od 30 automobila, a sve uz fotografsko snimanje registarske oznake i lica vozača.

Sistem funkcioniše i noću pomoću infracrvenih senzora, a policija će putem memorijske kartice koja podatke prenosi na policijski server kontrolisati svaki detalj na saobraćajnicama.
Radari će se na putevima pojavitim 2012. godine, najpre u Sjedinjenim Američkim Državama.
http://www.youtube.com/watch?v=8fWzT9Istdc
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeVozač izgubio kontrolu, smrskao policajca Devojka sa iPad-om glavom Krvavi bilans napada u Oslu - 91 mrtvih Američki roboti u nuklearki  Fukušima FBI objavio dokumenta o "letećim tanjirima" Svi Gadafijevi ljudi koji su ga napustili Novi snimci napada na kule bliznakinje u Njujorku! Obračun nindže i policajaca ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/najnapredniji-policijski-radar-na-svetu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Amerika će trajati zauvek</title>
		<link>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=amerika-ce-trajati-zauvek</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Nov 2011 23:09:22 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Afrika]]></category>
		<category><![CDATA[Antili]]></category>
		<category><![CDATA[Australija]]></category>
		<category><![CDATA[Avganistan]]></category>
		<category><![CDATA[Azerbejdžan]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bosna i Hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Brazil]]></category>
		<category><![CDATA[CIA]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[demografija]]></category>
		<category><![CDATA[demografska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[demografska slika sveta]]></category>
		<category><![CDATA[Devičanska ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Hong Kong]]></category>
		<category><![CDATA[Indija]]></category>
		<category><![CDATA[Indonezija]]></category>
		<category><![CDATA[Italija]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Koreja]]></category>
		<category><![CDATA[Makao]]></category>
		<category><![CDATA[Makedonija]]></category>
		<category><![CDATA[Malta]]></category>
		<category><![CDATA[Mađarska]]></category>
		<category><![CDATA[Mongolija]]></category>
		<category><![CDATA[natalitet]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Nemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Norveška]]></category>
		<category><![CDATA[Novi Zeland]]></category>
		<category><![CDATA[Okeanija]]></category>
		<category><![CDATA[ostrva]]></category>
		<category><![CDATA[Pakistan]]></category>
		<category><![CDATA[Rumunija]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Singapur]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Skandinavija]]></category>
		<category><![CDATA[Slovačka]]></category>
		<category><![CDATA[Španija]]></category>
		<category><![CDATA[Sveta Lucija]]></category>
		<category><![CDATA[Tunis]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<category><![CDATA[UN]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=30001</guid>
		<description><![CDATA[Rusija će, prognoziraju naučnici UN, prestati da postoji do 2888. godine, dok se kraj bezmalo besmrtnih Sjedinjenih Američkih Država može očekivati tek stohiljadite godine.

UN redovno sprovodi slična istraživanja, objavljujući ih u vidu demografskih prognoza. Poslednja prognoza objavljena je 2010. godine, prenosi ruski sajt Ruski biznis (RB.ru).
Procena odumiranja pojedinih zemalja bazirana je na takozvanom čistom koeficijentu reprodukcije stanovnišva, prosečnom broju devojčica rođenih tokom života prosečne žene koja je doživela kraj reproduktivnog perioda uz određeni nivo nataliteta i mortaliteta u nekoj zemlji.
U osnovne razloge za pad nataliteta naučnici ubrajaju postepeno odustajanje žena od ranog sklapanja braka u razvijenim zemaljama Azije. Slična situacija je u još 83 zemlje u svetu, u kojima pripadnice lepšeg pola sve češće prednost daju samačkom životu.
Prema podacima UN žene ne uspevaju da rode dovoljan broj kćerki kako bi se stalno održavala i reprodukovala populacija.
U Hongkongu se na primer za prosečnu dinamiku rađanja smatra kada se od 1.000 žnena ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/amerika-ce-trajati-zauvek/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zamak &#8220;Banerman&#8221;, Njujork &#8211; SAD</title>
		<link>http://gorannecin.rs/zamak-banerman-njujork-sad/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=zamak-banerman-njujork-sad</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/zamak-banerman-njujork-sad/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 31 Oct 2011 04:47:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Putopisi]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Necin]]></category>
		<category><![CDATA[Hadson]]></category>
		<category><![CDATA[Mike Groll]]></category>
		<category><![CDATA[Njujork]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[Zamak Banerman]]></category>
		<category><![CDATA[zamkovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=7271</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO/FOTO/MAPE) Zamak Banerman nalazi se na obali reke Hadson na ostrvu Polepel (Pollepel Island), u američkoj državi Njujork. Poznat i pod nazivom &#8220;Tvrđava nad Hadsonom&#8221;, ovaj istorijski spomenik kako u prošlosti tako i danas, nije dobio svoje zasluženo mesto u interesantnoj istoriji prostora na kojem se nalazi.

Piše: Goran Necin
Foto: Mike Groll/AP

Polepel ostrvo je udaljeno oko 80 kilometara od grada Njujorka. Zamak je poznat i pod nazivom &#8220;Tvrđava nad Hadsonom&#8221;.
Frensis Banerman VI je kupio ostrvo 1900. godine kako bi ga koristio kao skladišni prostor u okviru svog poslovanja.
Naime, nakon Špansko-američkog rata Banerman je kupio 90 procenata viška borbenih zaliha američke vojske, uključujući i veliku količinu municije. Pošto mu skladišta u Njujorku nisu bila dovoljno velika, morao je negde drugde osigurati bezbedno mesto za kupljenu municiju.
U proleće 1901. godine on je počeo graditi na Polepelu arsenal za svoje naoružanje. Banerman sam dizajnira zgrade ali prepušta konstruktorima građevine da projekat predstave kao da ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/zamak-banerman-njujork-sad/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Najneverovatniji zakoni o seksu!</title>
		<link>http://gorannecin.rs/najneverovatniji-zakoni-o-seksu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=najneverovatniji-zakoni-o-seksu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/najneverovatniji-zakoni-o-seksu/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 29 Oct 2011 21:12:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[zakoni o seksu]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=2158</guid>
		<description><![CDATA[U Americi zakon određuje da se muškarac ne smije seksati sa živom ribom. U Indoneziji je kazna za masturbaciju &#8211; obezglavljivanje, gde je zabranjen seks na dan venčanja, a gde se po zakonu žene mogu slobodno šetati u toplesu&#8230;Takvih i još neobičnijih zakona ima vrlo mnogo. Čitajte dalje&#8230;

Izvor: IntimateMedicine
Svi smo se već nasmijali neobičnim zakonima, najčešće američkim. Amerikanci su kraljevi u donošenju neobičnih (glupih) zakona i skoro svaka njihova savezna država ima barem jednu zabavnu pravnu odluku.
Zakoni o seksu
Tako je nekoliko neobičnih američkih zakona povezano sa seksom. Pa krenimo.
 
Pennsylvania:
Muškarci se ne smiju uzbuditi u javnosti, a analni se seks kažnjava globom od više tisuća dolara.
Montana:
U Bozemanu je zabranjen seks sa suprotnim spolom (znači s istim nije! Sic) na travnjaku ispred kuće, nakon zalaska sunca i ako su oba učesnika spolnog akta gola. Dakle, ako nosiš čarape tada nisi u prekršaju.
Minnesota:
Muškarci se ne smiju seksati sa živom ribom (s mrtvom mogu?! ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/najneverovatniji-zakoni-o-seksu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ovako se u Americi daje otkaz zbog mobinga</title>
		<link>http://gorannecin.rs/ovako-se-u-americi-daje-otkaz-zbog-mobinga/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=ovako-se-u-americi-daje-otkaz-zbog-mobinga</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/ovako-se-u-americi-daje-otkaz-zbog-mobinga/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 17 Oct 2011 10:05:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Drugačiji stav]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[građansko društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Joey Quits]]></category>
		<category><![CDATA[ljudi]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska prava]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29879</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO) Video: YouTube


http://www.youtube.com/watch?v=9A4UGtM4hDQ
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temePostavite pitanje Baraku Obami preko YouTube-a Ukinuta zabrana za homoseksualce u američkoj vojsci Asanž razočaran u Švedsku Made in China Ljudi će živeti i do 800 godina Lekcija iz državništva An expression of the American mind: od Džefersona do Kinga Njujork, City of the Free ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/ovako-se-u-americi-daje-otkaz-zbog-mobinga/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Najveći teleskop na svetu</title>
		<link>http://gorannecin.rs/najveci-teleskop-na-svetu/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=najveci-teleskop-na-svetu</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/najveci-teleskop-na-svetu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 04 Oct 2011 18:39:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Nauka]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Video novosti]]></category>
		<category><![CDATA[astronomija]]></category>
		<category><![CDATA[Atakama]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[Bolivija]]></category>
		<category><![CDATA[Čile]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[galaksije]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[Južna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Kanada]]></category>
		<category><![CDATA[najveći teleskop na svetu]]></category>
		<category><![CDATA[naučna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[naučni radovi]]></category>
		<category><![CDATA[pustinja Atakama]]></category>
		<category><![CDATA[pustinje]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[svemir]]></category>
		<category><![CDATA[svemirska istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Tajvan]]></category>
		<category><![CDATA[teleskop Alma]]></category>
		<category><![CDATA[teleskopi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29716</guid>
		<description><![CDATA[(VIDEO/FOTO) Najveći teleskop na svetu Alma smatra se najvažnijem naučnim projektu 21. veka.Udruženim snagama finansirali su ga Kanada, Čile, Evropska unija, Japan, Tajvan i SAD.

Alma, čija je izgradnja počela 2003, sastoji se od niza povezanih džinovskih antena raspoređenih na najvišem platou u pustinji Atakama, nedaleko od granice Čilea i Bolivije.
Zadatak ovog dosad najvećeg i najkompleksnijeg polja radioteleskopa je da istražuje i proučava procese koji su se dogodili nekoliko stotina miliona godina nakon nastanka univerzuma kada su prve zvezde počele da sijaju!
&#8220;Bićemo u stanju da vidimo početak stvaranja univerzuma i način formiranja prvih galaksija. Saznaćemo toliko puno o tome kako univerzum funkcioniše&#8221;, kazao je Palab Goš, naučni dopisnik BBC-ja, koji je prisustvovao početku rada teleskopa.
http://www.youtube.com/watch?v=98UjhtrXXAU
&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeDetektovana svetlost stare galaksije sa crnom rupom Amerika će trajati zauvek Naučnici otkrili 50 novih planeta Lepo, najlepše - iz vazduha NASA poslala letelicu Juno na Jupiter Superokean ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/najveci-teleskop-na-svetu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Da li žene zaista više vole muškarce s velikim penisima?</title>
		<link>http://gorannecin.rs/da-li-zene-zaista-vise-vole-muskarce-s-velikim-penisima/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=da-li-zene-zaista-vise-vole-muskarce-s-velikim-penisima</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/da-li-zene-zaista-vise-vole-muskarce-s-velikim-penisima/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 01 Oct 2011 22:02:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ljubav&Seks]]></category>
		<category><![CDATA[analni seks]]></category>
		<category><![CDATA[da li je veličina penisa važna]]></category>
		<category><![CDATA[deep throat]]></category>
		<category><![CDATA[mali penis]]></category>
		<category><![CDATA[muškarci]]></category>
		<category><![CDATA[oralni seks]]></category>
		<category><![CDATA[penis]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[seks]]></category>
		<category><![CDATA[seksi igre]]></category>
		<category><![CDATA[seksi igre u krevetu]]></category>
		<category><![CDATA[seksualna istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[seksualnost]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[vagina]]></category>
		<category><![CDATA[vaginalni seks]]></category>
		<category><![CDATA[veličina penisa]]></category>
		<category><![CDATA[veliki penis]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29667</guid>
		<description><![CDATA[Najnovije američko istraživanje pokazalo je&#8230;

Autor: Izabela M
Izvor: IntimateMedicine
Da li je veličina penisa važna?
Najnovije američko istraživanje kazuje da je velikom broju žena veličina penisa pri seksu vrlo važna. Čak 84 odsto njih je odgovorilo da ih mali penis ne može dobro zadovoljiti i da bi bile spremne zbog premalog penisa i ostaviti partnera, jer bi stalno bile nesretne i seksualno nezadovoljene. S veličinom penisa ne opterećuju se samo žene, već i muškarci. Onima koji misle da su njihovi penisi premali, naravno, biće se neugodno svući u garderobi ili zajedničkim kupaonicama, jer će se osećati manje vredni od ostalih bolje obdarenih, koji će se lelujati oko njih. Pojaviti će se i anksioznost, misliće da neće moći seksualno zadovoljiti žene. Ali dragi muškarci, nikada se nemojte opterećivati glede dužine vašeg alata. S pravom ženom vaš će seks uvek iznova biti divlji, strastven i vruć doživljaj &#8211; bez obzira na njegovu dužinu. Dokazano je ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/da-li-zene-zaista-vise-vole-muskarce-s-velikim-penisima/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Turskoj vraćena statua Herakla</title>
		<link>http://gorannecin.rs/turskoj-vracena-statua-herakla/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=turskoj-vracena-statua-herakla</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/turskoj-vracena-statua-herakla/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 01 Oct 2011 09:38:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Arheologija]]></category>
		<category><![CDATA[Svet]]></category>
		<category><![CDATA[Ankara]]></category>
		<category><![CDATA[antičke statue]]></category>
		<category><![CDATA[antika]]></category>
		<category><![CDATA[arheološki predmeti]]></category>
		<category><![CDATA[Azija]]></category>
		<category><![CDATA[bog Herakle]]></category>
		<category><![CDATA[Boston]]></category>
		<category><![CDATA[grčki bogovi]]></category>
		<category><![CDATA[Herakle]]></category>
		<category><![CDATA[mermerne statue]]></category>
		<category><![CDATA[Njujork]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[statue]]></category>
		<category><![CDATA[Turska]]></category>
		<category><![CDATA[Umorni Herakle]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29696</guid>
		<description><![CDATA[Turski premijer Redžep Tajip Erdogan doneo je iz muzeja u Bostonu u SAD gornju polovinu mermerne statue stare više od 1.800 godina koja predstavlja grčkog boga-heroja Herakla.

Gornji deo drevne statue, poznate pod nazivom &#8220;Umorni Herakle&#8221;, sada će biti spojen sa donjim delom, koji je u postavci u muzeju u Antaliji, na Sredozemnom moru. &#8220;Imam divne vesti&#8221;, rekao je Erdogan novinarima u Ankari nakon što je izneo polovinu statue Herakla iz aviona po povratku iz Njujorka.
On je podsetio da je Ministarstvo kulture i turizma pokušavalo 20 godina da vrati deo statue. Donji deo golog Herakla otkriven je 1980. godine u jugozapadnom turskom gradu Perge, nekoliko godina nakon što je gornji deo iznet iz zemlje. Cela statua teška je oko 200 kilograma.
Gornji deo kupio je 1982. godine Bostonski muzej lepih umetnosti, a kasnije otkupio njujorški trgovac umetninama Lion Levi. Turski arheolozi bili su uvereni da je statua ukradena i izneta iz zemlje. ...]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/turskoj-vracena-statua-herakla/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Oklahoma City Memorial</title>
		<link>http://gorannecin.rs/oklahoma-city-memorial/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=oklahoma-city-memorial</link>
		<comments>http://gorannecin.rs/oklahoma-city-memorial/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 30 Sep 2011 22:03:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator>GN Official Website</dc:creator>
				<category><![CDATA[Foto galerija]]></category>
		<category><![CDATA[S. Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Alfred P. Murrah Federal Building]]></category>
		<category><![CDATA[memorijalni centri]]></category>
		<category><![CDATA[Oklahama]]></category>
		<category><![CDATA[Oklahoma City Memorial]]></category>
		<category><![CDATA[Oklahoma Siti]]></category>
		<category><![CDATA[Severna Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjedinjene Američke Države]]></category>
		<category><![CDATA[teroristički napadi]]></category>
		<category><![CDATA[terorizam]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gorannecin.rs/?p=29654</guid>
		<description><![CDATA[(FOTO) Foto: Larry W. Smith/EPA




&#169; 2011, GN Official Website. All rights reserved. 
Slične temeKrvavi bilans napada u Oslu - 91 mrtvih Videografika aktivnosti Al Kaide Al Kaida planirala napade na vozove u SAD Novi snimci napada na kule bliznakinje u Njujorku! Bombe stigle iz Jemena Novi pokušaj napada Al Kaide na SAD Obama: Reč je o gnusnoj izjavi Ahmadinedžadov fašizam i antisemitizam u UN ]]></description>
		<wfw:commentRss>http://gorannecin.rs/oklahoma-city-memorial/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

