Artikli Komentari

GN Official Website » Tag: "Zemlja"

Naučnici CERN-a našli novi dokaz za manjak antimaterije

Naučnici CERN-a našli novi dokaz za manjak antimaterije

Naučnici najvećeg atomskog sudarača na svetu saopštili su da su otkrili nove razloge za očigledan manjak antimaterije u kosmosu. … dalje »

Sadržaj iz: Evropa, Nauka

Otkrivena najmanja planeta izvan Sunčevog sistema

Otkrivena najmanja planeta izvan Sunčevog sistema

Planetu je otkrio američki svemirski teleskop Kepler, koji je NASA lansirala 2009. da traži planete slične Zemlji. … dalje »

Sadržaj iz: Nauka, Svet

Kamen s Marsa pronađen u Sahari sadrži vodu

Kamen s Marsa pronađen u Sahari sadrži vodu

Naučnici tvrde da je dve milijarde godina star kamen sa Marsa, koji je pao na Zemlju i pronađen je u Sahari, drugačiji od ostalih meteorita sa crvene planete. … dalje »

Sadržaj iz: Nauka, Svet

Nađena planeta – siroče

Nađena planeta – siroče

Astronomi su uočili “odmetnutu” planetu ili “planetu – siroče”, kako luta sama svemirom, izvan orbita bilo koje zvezde, javlja britanski BBC i dodaje da je ta planeta 100 svetlosnih godina od Zemlje. … dalje »

Sadržaj iz: Nauka, Svet

Otkrivena nova planeta slična Zemlji

Otkrivena nova planeta slična Zemlji

Tim nemačkih i engleskih astronoma otkrio je novu planetu koja kruži oko obližnje zvezde na odgovarajućoj udaljenosti za razvoj klime slične kao na Zemlji, koja bi mogla biti pogodna za razvoj života. … dalje »

Sadržaj iz: Evropa, Nauka

U Poljskoj otkriven najveći meteorit u istočnoj Evropi

U Poljskoj otkriven najveći meteorit u istočnoj Evropi

Poljski geolozi otkrili su najveći meteorit ikada pronađen u istočnoj Evropi i sada se nadaju da će ovo retko otkriće dati nove informacije o unutrašnjoj kori Zemlje. … dalje »

Sadržaj iz: Evropa, Nauka

Otkrivena planeta sa četiri sunca

Otkrivena planeta sa četiri sunca

(VIDEO) Međunarodni tim amaterskih i profesionalnih astronoma otkrio je jedinstvenu pojavu – planetu čije nebo obasjavaju čak četiri sunca. … dalje »

Sadržaj iz: Nauka, Svet, Video novosti

Vilijam Gilbert

Vilijam Gilbert

Vilijam Gilbert (William Gilbert, 1544 – 1603.) diplomirao je 1569. godine na univerzitetu u Kembridžu. Godine 1600. objavljuje delo “O magnetu, magnetskim telima i velikom magnetu Zemlje (De magnete, magnetisque corporibus, et de magno magnete tellure)”, prvo veliko englesko naučno delo. Od 1600. do 1603. godine, radi kao lekar u službi kraljice Elizabete Prve. … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti

Nikola Kopernik

Nikola Kopernik

Nikola Kopernik (1473 – 1543.) počinje da studira na Univerzitetu u Krakovu. Između 1510. i 1514. godine njegov prevratnički tekst “Commentariolus” kruži među naučnicima. Godine 1543. dok je bio na samrtničkoj postelji, štampa njegovo upotpunjeno delo “O kruženju nebeskih kugli” (De revolutionibus orbium coelestium), ali ga Katolička crkva kasnije zabranjuje. Zabrana je ukinuta tek 1835. … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti

Ptolemej

Ptolemej

Iako je Ptolemejevo (90-168.) delo dobro poznato, vrlo se malo zna o njegovom životu. Poreklom je iz Grčke, a rodio se i živeo u Aleksandriji, u Egiptu. Smatra se da je retko (ili čak nikada) napuštao Aleksandriju, što je ironija kada se zna da je reč o čoveku koji je nacrtao kartu sveta. Umesto na putovanjima, svoje iskustvo o svetu … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti

Zang Heng

Zang Heng

Zang Heng (78-139.) je rođen u Nan-Jangu, u Kini. Ispravlja kalendar 123. godine, uskladivši ga sa godišnjim dobima. Godine 132. izumeo je prvi seizmograf za merenje potresa. Zang Hengov uređaj 138. godine mogao je da detektuje potres na udaljenosti od 500 kilometara. … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti

Hiparh

Hiparh

Najvažniji datum koji se odnosi na Hiparha (oko 190-125. p.n.e.) jeste 134. godina p.n.e., kada je opazio novu zvezdu u sazvežđu Škorpiona. Većina detalja o Hiparhovom životu od nas je došla posredstvom Ptolemejevih beleški o njegovim otkrićima. Najveći se deo izvornih Hiparhovih dela izgubio. Rodio se u Nikeji, u Bitiniji, u današnjoj Turskoj, gde se počeo baviti astronomskim posmatranjima. Duže … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti

Aristotel

Aristotel

Aristotel (384 – 322. p.n.e.) je 367. godine p.n.e. došao na Platonovu akademiju u Atini. Godine 347. p.n.e., posle Platonove smrti, napušta akademiju i odlazi na ostrvo Lezbos, a 342. godine p.n.e. postaje učitelj mladom Aleksandru Makedonskom, koji će kasnije postati Aleksandar Veliki. Nakon toga, 335. godine p.n.e., Aristotel se vraća u Atinu i osniva svoju školu, licej. Dvanaest godina … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti

Demokrit iz Abdere

Demokrit iz Abdere

Poput mnogih savremenika, Demokrit (oko 460 – 370. p.n.e.) nije ostavio pisanog traga o svom delu; detalji njegovog učenja poznati su nam iz spisa potonjih Grka, u prvom redu Aristotela, koji mu je protivrečio, i Epikura, koji ga je podržavao. Jedini donekle pouzdan podatak jeste godina njegovog rođenja, 460. godine pre nove ere, iako neki autori smatraju da je to … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti

Pitagora

Pitagora

Oko 525. godine p.n.e. Pitagoru (oko 581 – 497. p.n.e.) su zarobili Vavilonci. Godine 518. p.n.e. osniva vlastitu akademiju u Krotonu, današnjem mestu Crotone, u južnoj Italiji, gde su ga mnogi smatrali kultnim vođom. Oko 500. godine p.n.e. Pitagora napušta politički sve nestabilniji Kroton i seli se u Metapont. … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti

Anaksimandar

Anaksimandar

O Anaksimandrovom (611 – 547 p.n.e.) životu malo se zna, osim da je rođen u grčkom gradu Miletu, na azijskoj obali Turske, verovatno oko 611. godine p.n.e. To je posledica činjenice da je on sam vrlo malo pisao i da je taj zadatak radije prepuštao svojim učenicima. Sve što znamo došlo je do nas iz druge ruke, preko grčkih filozofa-prirodoslovaca … dalje »

Sadržaj iz: Istorija, Vesti